Učinci pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

Globalna zdravstvena kriza prouzočena pandemijom bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo većine zemalja, pa tako i na Republiku Hrvatsku. Stoga su države morale poduzeti niz mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije. Mjere ograničavanja kretanja ljudi i provođenja gospodarske aktivnosti utjecale su na agregate tromjesečnih nacionalnih računa i odrazile su se na kvalitetu i dostupnost mnogih izvora podataka koji se uobičajeno primjenjuju u procjeni bruto domaćeg proizvoda. Podaci pokazuju da je pandemija u velikoj mjeri dovela do usporavanja hrvatskoga gospodarstva od sredine ožujka. Iako širenje bolesti nije znatno utjecalo na ekonomske pokazatelje u siječnju i veljači, utjecaj pandemije vidljiv je već u prvom tromjesečju 2020.

Prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u prvom tromjesečju 2020. realno veći za 0,4% u odnosu na isto tromjesečje 2019. Usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju 2020. rezultat je sporijeg rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga. Prva procjena, prema originalnim podacima, pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u prvom tromjesečju 2020. realno veća za 1,0% u odnosu na isto tromjesečje 2019. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u prvom tromjesečju 2020. ostvaren je u djelatnosti građevinarstva, a najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije.

Zbog zatvaranja trgovina sredinom ožujka 2020. prodaja u pojedinim maloprodajnim sektorima ostvarila je pad. Istodobno je snažna potražnja za svakodnevnom robom dovela do povećane prodaje u trgovinama na malo prehrambenih proizvoda i pića. Zbog velike potražnje osnovnih farmaceutskih proizvoda ostvaren je i porast prodaje u ljekarnama i drogerijama. Znatniji pad prometa djelomično je nadoknadio porast internetske prodaje. Iako su komercijalni smještajni objekti u siječnju i veljači 2020. ostvarili porast dolazaka turista i noćenja u odnosu na isto razdoblje 2019., u ožujku je prisutan drastičan pad dolazaka i noćenja turista. Sličan trend potvrđuju podaci iz sustava fiskalizacije.

Zbog djelomičnoga ili potpunog zatvaranja tvornica i poduzeća u ožujku 2020. došlo je do pada industrijske proizvodnje u gotovo svim područjima. Djelatnosti koje su ostvarile porast u prvom tromjesečju 2020. jesu proizvodnja prehrambenih proizvoda, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda i proizvodnja papira i proizvoda od papira.

Potrošnja države i ulaganja u građevinarstvo imali su stabilan učinak na stopu rasta BDP-a te spriječili njegov daljnji pad u prvom tromjesečju 2020. Robna razmjena s inozemstvom, izvoz i uvoz, bilježe pad u odnosu na prvo tromjesečje 2019. U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, tržište rada obilježila je stagnacija, a tomu su pridonijele mjere za očuvanje radnih mjesta koje je donijela Vlada Republike Hrvatske.

Više informacija:

PRVA PROCJENA TROMJESEČNOG BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA za prvo tromjesečje 2020.
Statistika u nizu - Bruto domaći proizvod