Zbog pandemije bolesti COVID-19 mnoge su države morale poduzeti mjere za ublažavanje njezinih ekonomskih posljedica. Mjere ograničavanja gospodarskih aktivnosti i kretanja ljudi utjecale su i na agregate tromjesečnih nacionalnih računa te na kvalitetu i dostupnost mnogih izvora podataka koji se uobičajeno primjenjuju u procjeni bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Podaci pokazuju da je pandemija u velikoj mjeri utjecala na usporavanje hrvatskoga gospodarstva od sredine ožujka 2020.
Prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u četvrtom tromjesečju 2020. realno manji za 7,0% nego u istom tromjesečju 2019. To je nešto blaži pad nego što je bio u trećem tromjesečju, kada je iznosio 10,0%.
| X-os | Kriza 2008. | Kriza 2020. |
|---|---|---|
| -1 | 3.Q 2008. | 4.Q 2019. |
| 0 | 4.Q 2008. | 1.Q 2020. |
| 1 | 1.Q 2009. | 2.Q 2020. |
| 2 | 2.Q 2009. | 3.Q 2020. |
| 3 | 3.Q 2009. | 4.Q 2020. |
| 4 | 4.Q 2009. | 1.Q 2021. |
Prva procjena, prema originalnim podacima, pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u četvrtom tromjesečju 2020. realno manja za 5,8% u odnosu na isto tromjesečje 2019. Tromjesečni pad BDV-a dogodio se u većini djelatnosti, a na pad su najviše utjecale djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, Prijevoz i skladištenje i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Porast u djelatnostima Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te Građevinarstvo ipak je djelomično ublažio i mogući veći pad BDV-a.
Nakon mjera zatvaranja i ograničavanja obavljanja dijela gospodarskih aktivnosti u ožujku i travnju 2020. uslijedio je pad u uslužnim djelatnostima. Iako je nakon ublažavanja epidemioloških mjera bilo pozitivnih pomaka od svibnja nadalje, razina pruženih usluga još je znatno ispod razine razdoblja prije utjecaja pandemije. Tomu je osobito doprinijelo ponovno ograničavanje obavljanja dijela gospodarskih aktivnosti krajem studenoga 2020.
Pandemija je snažno utjecala na pad turističkih aktivnosti i u četvrtom tromjesečju. U komercijalnim smještajnim objektima i nadalje je zamijećen pad broja dolazaka i noćenja turista u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Osobito je smanjen broj dolazaka i noćenja stranih turista.
Industrijska proizvodnja u četvrtom tromjesečju nastavlja s blagim porastom, nakon velikog pada u drugom tromjesečju. Djelatnosti koje su ostvarile porast u četvrtom tromjesečju 2020. jesu Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda, Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, Proizvodnja računala i elektroničke opreme, Ostala prerađivačka industrija i Proizvodnja električne opreme.
Potrošnja kućanstava imala je u četvrtom tromjesečju 2020. pad od 4,5%, što je nešto blaže nego u trećem tromjesečju.
Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na globalno gospodarstvo očitovao se i u velikom padu trgovinskih tokova između Republike Hrvatske i drugih država. Zbog smanjenja putovanja, prometa i ostalih poslovnih usluga u izvozu usluga također se može uočiti znatan pad. I uvoz usluga, osobito od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera iz Europske unije, znatno se smanjio. Situacija u robnoj razmjeni s inozemstvom nešto je povoljnija nego u trećem tromjesečju, na što je utjecao porast izvoza robe od 8,6%.
Porastu ukupnih investicija najviše je pridonio porast investicija u djelatnosti Građevinarstvo. Još veći pad gospodarske aktivnosti donekle je ublažio porast državne potrošnje.
S prvom procjenom BDP-a za posljednje tromjesečje 2020. ujedno je obračunana preliminarna procjena BDP-a za 2020., koja ukazuje na pad od 8,4%. Podaci pokazuju da je pad gospodarske aktivnosti u 2020. još veći od onoga u 2009. koji je bio izazvan svjetskom financijskom krizom.
