GODINA/ YEAR: LVII.

ZAGREB, 22. TRAVNJA 2020./ 22 APRIL, 2020

BROJ/ NUMBER: 12.1.2/1.

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

IZVJEŠĆE O PROCEDURI PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA I RAZINI DUGA OPĆE DRŽAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ, TRAVANJ 2020. (ESA 2010.)

EXCESSIVE DEFICIT PROCEDURE REPORT, REPUBLIC OF CROATIA, APRIL 2020

(ESA 2010)

U ovom Priopćenju Državni zavod za statistiku objavljuje proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (travanjsko Izvješće) za razdoblje od 2016. do 2019. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.	The Croatian Bureau of Statistics issues in this First Release the general government deficit and debt data based on figures reported in the Excessive Deficit Procedure Report (the April Notification) for the period from 2016 to 2019 according to the European System of National and Regional Accounts (ESA 2010) methodology and the Manual on Government Deficit and Debt.
Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.	The fiscal surveillance of the European Union over the Member States is based on the Excessive Deficit Procedure Report. The Maastricht Treaty defines two main criteria of the fiscal surveillance: a deficit-to-GDP ratio and a debt-to-GDP ratio in a Member State must not exceed the reference values of 3% and 60%, respectively.
Ovo Izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na svojim internetskim stranicama.	This EDP Report is submitted to the European Commission (Eurostat) twice a year – at the end of March (the April Notification) and the end of September (the October Notification). The EDP Report relates to the last four-year period and for the current year in which the current-year data are based on the Ministry of Finance forecast. National statistical offices are obliged to publish the EDP Report on their web sites.
U 2019. suficit konsolidirane opće države iznosio je 1 553 milijuna kuna, odnosno 0,4% BDP-a, dok je u 2018. suficit iznosio 850 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. U 2017. suficit je iznosio 2 920 milijuna kuna ili 0,8% BDP-a, dok je u 2016. deficit bio jednak -3 338 milijuna kuna ili 1,0% BDP-a.	In 2019, the consolidated general government surplus amounted to 1 553 million kuna, or 0.4% of GDP, while in 2018, the surplus amounted to 850 million kuna, or 0.2% of GDP. In 2017, the surplus amounted to 2 920 million kuna, or 0.8% of GDP, while in 2016, the deficit was equal to -3 338 million kuna, or 1.0% of GDP.
Konsolidirani dug na kraju 2019. iznosio je 293 020 milijuna kuna ili 73,2% BDP-a, dok je u 2018. iznosio 286 138 milijuna kuna, odnosno 74,7% BDP-a. U 2017. dug je iznosio 284 920 milijuna kuna, odnosno 77,8% BDP-a, dok je u 2016. iznosio 283 753 milijuna kuna, odnosno 80,8% BDP-a.	The consolidated debt at the end of 2019 amounted to 293 020 million kuna, or 73.2% of GDP, while in 2018, it amounted to 286 138 million kuna, or 74.7% of GDP. In 2017, the debt amounted to 284 920 million kuna, or 77.8% of GDP, while in 2016, it was 283 753 million kuna, or 80.8% of GDP.
Veliki utjecaj na iznos suficita u 2019. imao je suficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od 50 milijuna kuna, što je poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu za 242 milijuna kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.	The surplus of 50 million kuna in the achieved working balance of the State Budget had a big impact on the surplus amount in 2019, which is an improvement of 242 million kuna compared to the previous year, as a result of positive economic trends.
Najveći utjecaj na generiranje suficita u 2019. u odnosu na prethodne godine imalo je poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda. U 2019. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 81 289 milijuna kuna, što je porast od 6,0% u odnosu na 2018., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 26 661 milijun kuna, odnosno 7,6% više nego prethodne godine.	The biggest impact on generating surplus in 2019 compared to previous years was caused by the improvement of financial results of extrabudgetary users and public corporations, as well as an increase in tax revenues. In 2019, taxes on production and import were collected in the amount of 81 289 million kuna, which was an increase of 6.0% compared to 2018, while the current taxes on income and wealth were collected in the amount of 26 661 million kuna, which was 7.6% higher than in the previous year.
Porezni podaci prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA 2010. tako da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (metoda TAC).	National accounts data on taxes are data on government cash receipts adjusted to the concepts of the ESA 2010 methodology in a way that the time-adjusted cash (TAC) method is implemented.
Osim toga, utjecaj na generiranje suficita imalo je i povećanje svih ostalih prihodnih kategorija koje, među ostalim, uključuju primljene transfere, primljeni vlasnički dohodak te output. U 2019. kamatni rashodi iznosili su 8 882 milijuna kuna, što je za 0,1% više nego u 2018., kada su iznosili 8 870 milijuna kuna.	In addition, the impact on generating surplus was also caused by an increase in all other revenue categories, which also include transfers, receivable, property income receivable and total output. In 2019, paid interests amounted to 8 882 million kuna, which was an increase of 0.1% compared to 2018, when they amounted to 8 870 million kuna.
Nadalje, zabilježen je rast investicija, koje su u 2019. iznosile 17 193 milijuna kuna, što je za 27,6% više nego u 2018. Zabilježena su plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 1 766 milijuna kuna, što je utjecalo na smanjenje suficita.	Furthermore, an increase in investments was recorded, which amounted to 17 193 million kuna in 2019, which was 27.6% higher than in 2018. Payments for guarantees called for shipyards were recorded in the amount of 1 766 million kuna, which influenced the decrease in surplus.
U usporedbi s Listopadskom notifikacijom, deficit/suficit države za razdoblje od 2016. do 2018. revidiran je te je u 2016. deficit bio manji za 546 milijuna kuna ili 0,16% BDP-a, dok je u 2017. suficit bio veći za 6 milijuna kuna ili 0,002% BDP-a, dok je u 2018. suficit bio manji za 143 milijuna kuna ili 0,04% BDP-a. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom zbog ažuriranja sektorske klasifikacije, promjene izvora podataka za obračun bruto investicija i ostalih manjih metodoloških izmjena.	Compared to the October Notification, the government deficit/surplus for the period from 2016 to 2018 has been revised and the deficit was 546 million kuna lower in 2016, or 0.16% of GDP, while in 2017, the surplus was 6 million kuna higher, or 0.002% of GDP, and in 2018, the surplus was 143 million kuna lower, or 0.04% of GDP. The aforementioned revisions resulted mainly from updating the sector classification, changing the data source for the calculation of gross fixed capital formation and other minor methodological changes.
Nadalje, u obuhvat opće države nakon Listopadske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, u 2018. i 2019. bilo je uključeno jedno javno poduzeće (Zagrebački električni tramvaj), koje nije prošlo na testu tržišnosti.	Additionally, in accordance with the Manual on Government Deficit and Debt, the general government coverage after the October Notification included one public company (Zagrebački električni tramvaj) in 2018 and 2019, which did not pass the market/non-market test.
U 2019. primarni suficit opće države iznosio je 10 435 milijuna kuna ili 2,6% BDP-a, što je za 7,4% više nego u 2018.	In 2019, the primary surplus of the general government amounted to 10 435 million kuna, or 2.6% of GDP, which was 7.4% higher than in 2018.
Razina konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2019. bila je za 6,9 milijardi kuna ili 2,4% veća u odnosu na stanje s kraja 2018. Od toga je 5,7 milijardi objašnjeno neto zaduživanjem, a ostatak pozitivnim tečajnim promjenama kune u odnosu na euro.	The level of the consolidated general government debt (the so-called Maastricht debt) at the end of 2019 was 6.9 billion kuna or 2.4% higher than at the end of 2018. Out of that, 5.7 billion kuna was accounted for by net borrowing and the rest by positive exchange rate changes in the kuna against the euro.
I dalje je prisutan negativan trend udjela maastrichtškog duga u BDP-u, koji je u odnosu na 2018. pao za 1,5 postotnih bodova te je na kraju 2019. iznosio 73,2% BDP-a, što je determinirano proporcionalno većim rastom nominalnog BDP-a u odnosu na rast duga sektora opće države.	There is still a negative trend in Maastricht's debt-to-GDP ratio, which fell by 1.5 percentage points compared to 2018 and stood at 73.2% of GDP at the end of 2019, as determined by a larger increase in the nominal GDP compared to the growth in the general government sector debt.
Ovdje možete preuzeti EDP tablice iz ovog Priopćenja u Excel-formatu. Ovdje možete preuzeti tablicu temeljnih agregata sektora opće države  u Excel-formatu.	EDP excel tables from this First Release can be downloaded here. Excel table with data on main aggregates of general government from this First Release can be downloaded here.

1.   PRIKAZ PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA/VIŠKA I RAZINE DUGA TE POVEZANIH PODATAKA

REPORTING OF EXCESSIVE GOVERNMENT DEFICIT/SURPLUS AND DEBT LEVELS AND PROVISION OF ASSOCIATED DATA

	2016.		2017.		2018.		2019.
	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%
Bruto domaći proizvod, tekuće tržišne cijene Gross domestic product at current market prices	351 169	100	366 426	100	382 965	100	400 102	100
	Neto uzajmljivanje (-)/ neto pozajmljivanje (+) Net borrowing (-)/ net lending (+)
Opća država General government	-3 338	-1,0	2 920	0,8	850	0,2	1 553	0,4
Središnja država Central government	-4 168	-1,2	2 291	0,6	513	0,1	2 140	0,5
Lokalna država Local government	-122	0,0	-49	0,0	-436	-0,1	-1 446	-0,4
Fondovi socijalne sigurnosti Social security funds	952	0,3	678	0,2	772	0,2	859	0,2
	Konsolidirani dug opće države General government consolidated gross debt
Opća država General government	283 753	80,8	284 920	77,8	286 138	74,7	293 020	73,2
	Rashodi opće države General government expenditure
Bruto investicije u fiksni kapital Gross fixed capital formation	11 510	3,3	10 079	2,8	13 477	3,5	17 193	4,3
Kamate (konsolidirano) Interest (consolidated)	10 824	3,1	9 738	2,7	8 870	2,3	8 882	2,2

2.   USPOREDNI PRIKAZ TRAVANJSKE NOTIFIKACIJE 2020. I LISTOPADSKE NOTIFIKACIJE 2019. PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG
      MANJKA I RAZINE DUGA

      COMPARISON OF APRIL 2020 NOTIFICATION WITH OCTOBER 2019 NOTIFICATION OF GOVERNMENT DEFICIT AND DEBT LEVELS

			2016.		2017.		2018.		2019.
			mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%
Neto uzajmljivanje (-)/ neto pozajmljivanje (+) (B.9) Net borrowing (-)/ Net lending (+) (B. 9)
	Travanjska notifikacija 2020. April 2020 Notification		-3 338	-1,0	2 920	0,8	850	0,2	1 553	0,4
	Listopadska notifikacija 2019. October 2019 Notification		-3 884	-1,1	2 914	0,8	992	0,3	-	-
		Razlika Difference	546	0,2	6	0,0	-143	0,0	-	-
Konsolidirani dug opće države General government consolidated debt
	Travanjska notifikacija 2020. April 2020 Notification		283 753	80,8	284 920	77,8	286 138	74,7	293 020	73,2
	Listopadska notifikacija 2019. October 2019 Notification		284 323	81,0	285 842	78,0	286 116	74,8	-	-
		Razlika Difference	-570	-0,2	-922	-0,3	22	-0,1	-	-

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA	NOTES ON METHODOLOGY
Osnovni pojmovi i definicije	Basic concepts and definitions
Sektor opće države (S.13) uključuje sve institucionalne jedinice koje su ostali netržišni proizvođači, čiji je output namijenjen individualnoj i zajedničkoj potrošnji, te se uglavnom financira od obveznih uplata jedinica koje pripadaju drugim sektorima i/ili svih institucionalnih jedinica koje su ponajprije uključene u preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva.	The general government sector (S.13) includes all institutional units that are other non-market producers, whose output is intended for individual and collective consumption and mainly financed by compulsory payments made by units belonging to other sectors and/or all institutional units principally engaged in the redistribution of national income and wealth.
Sektor opće države sastoji se od tri podsektora: središnje države (S.1311), lokalne države (S.1313) i fondova socijalnog osiguranja (S.1314). Središnja država obuhvaća državne upravne organizacije, državne agencije te ostale vladine institucije koje imaju nadležnost nad cijelim gospodarskim teritorijem te su odvojene od fondova socijalne sigurnosti. Središnja država uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom i uglavnom ih financira središnja vlast. Središnja država u ovome fiskalnom izvješću obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste, Hrvatski fond za privatizaciju do 31. ožujka 2011., Agenciju za upravljanje državnom imovinom do 30. rujna 2013., Centar za restrukturiranje i prodaju te Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao njezinih pravnih slijednika) HŽ Infrastrukturu, HRT, Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka ‒ Zagreb, HŽ Putnički prijevoz zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskim operatorom tržišta energije i Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti koji su reklasificirani u sektor države (središnje države).	The general government consists of three sub-sectors: the central government (S.1311), the local government (S.1313) and the social security funds sub-sector (S.1314). The central government comprises departments of government administration and other central government agencies, authorities and institutions whose jurisdiction covers the entire economic territory, apart from the administration of the social security funds sub-sector. It also includes non-profit institutions that are controlled and chiefly financed by the central government. The central government in this EDP Report includes central government budgetary users, extra-budgetary users (the Croatian Waters, the Fund for Environmental Protection and Energy Efficiency, the Croatian Roads, the Croatian Privatization Fund until 31 March 2011, the Agency for Management of the Public Property until 30 September 2013, that is, the Restructuring and Sale Center and the State Property Management Administration as its legal successors), the Croatian Railways Infrastructure, the Croatian Radio and Television, Hrvatske Autoceste d. o. o., the Rijeka-Zagreb Motorway, Croatian Railways Passenger Transport together with the Croatian Bank for Reconstruction and Development, the State Agency for Deposit Insurance and Bank Resolution, the Croatian Energy Market Operator and Croatian Regulatory Authority for Network Industries, which have been reclassified into the government sector (the central government).
Lokalna država obuhvaća jedinice lokalne i područne samouprave te sve korisnike lokalnih proračuna. Uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom lokalne vlasti i uglavnom ih ona financira. Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje sve institucionalne jedinice čija je primarna djelatnost administracija sustava socijalne sigurnosti. Stoga taj sektor čine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.	The local government sector comprises local and regional self-government units as well as all local budget users. Included in the local government sector are also non-profit institutions controlled and chiefly financed by local authorities. The social security funds sub-sector includes all public sector institutional units whose main activity consists in administrating funded social insurance systems. Therefore, it consists of the Croatian Health Insurance Fund, the Croatian Institute for Pension Insurance and the Croatian Employment Institute.
Proračunski manjak (višak) znači neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje (EDP B.9) sektora opće države (S.13) odnosno razliku između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, kako je definirano u ESA-i 2010.	The government deficit (surplus) means the net borrowing/net lending (EDP B.9) of the general government sector (S.13) defined as a difference between a total revenue and a total expenditure.
Prema novoj metodologiji ESA 2010. nema više prilagodbi za tretman tijekova kamata iz swap ugovora i sporazuma o terminskom tečaju, tako da su EDP B.9 i B.9 prema metodologiji ESA 2010. jednaki.	According to the new ESA 2010 methodology, no further adjustments are made in the treatment of the interest calculation of flows relating to swaps and forward rate agreements, which means that EDP B.9 is now aligned with B.9 according to the ESA 2010.
Dug opće države predstavlja bruto nominalnu vrijednost duga na kraju godine. Dug se odnosi na jedinice klasificirane prema službenoj sektorskoj klasifikaciji u sektor opće države (S.13), a čine ga sljedeći financijski instrumenti: gotovina i depoziti (AF.2); dužnički vrijednosni papiri (AF.3) te krediti i zajmovi (AF.4), kako je definirano u ESA-i 2010.	The general government debt is defined as gross debt nominal value at the year end. The debt refers to the units classified in the general government sector (S.13) according to the sector classification and consists of the following financial instruments: currency and deposits (AF.2), debt securities (AF.3) and loans (AF.4), as defined in the ESA 2010.
Kratice	Abbreviations
BDP   bruto domaći proizvod	EDP   excessive deficit procedure
EDP   postupak prekomjernog deficita	ESA   European System of Accounts
ESA   Europski sustav nacionalnih računa	EU     European Union
HRT  Hrvatska radiotelevizija	GDP  gross domestic product
HŽ     Hrvatske željeznice	mln    million
mil.    milijun

Objavljuje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published and printed by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666

Novinarski upiti/ Press corner: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:

Persons responsible:

Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika

Suzana Šamec, Director of Macroeconomic Statistics Directorate

Lidija Brković, glavna ravnateljica

Lidija Brković, Director General

Priredili: Valentina Hudiluk, Milan Milković i Maja Bačelić

Prepared by: Valentina Hudiluk, Milan Milković and Maja Bačelić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Customer Relations and Data Protection Department

Informacije i korisnički zahtjevi Information and user requests	Pretplata publikacija Subscription
Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154 Elektronička pošta/ E-mail: stat.info@dzs.hr Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148	Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-115 Elektronička pošta/ E-mail: prodaja@dzs.hr Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148