GODINA/ YEAR: LVIII.

ZAGREB, 21. LISTOPADA 2021./ 21 OCTOBER, 2021

BROJ/ NUMBER: 12.1.2/2.

CODEN POPCEA        ISSN 1330-0350

IZVJEŠĆE O PROCEDURI PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA I RAZINI DUGA OPĆE DRŽAVE, REPUBLIKA HRVATSKA, LISTOPAD 2021. (ESA 2010)

EXCESSIVE DEFICIT PROCEDURE REPORT, REPUBLIC OF CROATIA, OCTOBER 2021
(ESA 2010)

Državni zavod za statistiku objavljuje proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razini duga opće države (listopadsko Izvješće) za razdoblje od 2017. do 2020. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.	The Croatian Bureau of Statistics issues the general government deficit and debt data based on the figures reported in the Excessive Deficit Procedure Report (the October Notification) for the period from 2017 to 2020 according to the European System of National and Regional Accounts (ESA 2010) methodology and the Manual on Government Deficit and Debt.
Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.	The fiscal surveillance of the European Union over the Member States is based on the Excessive Deficit Procedure Report. The Maastricht Treaty defines two main criteria of the fiscal surveillance: a deficit-to-GDP ratio and a debt-to-GDP ratio must not exceed the reference values of 3% and 60%, respectively.
Ovo izvješće podnosi se Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Nacionalni statistički uredi obvezni su objaviti Izvješće na svojim mrežnim stranicama.	This EDP Report is submitted to the European Commission (Eurostat) twice a year – at the end of March (called the April Notification) and the end of September (the October Notification). The EDP Report refers to the last four-year period and for the current year in which current-year data are based on the Ministry of Finance forecast. National statistical offices are obliged to publish the EDP Report on their web sites.
U 2020. deficit konsolidirane opće države iznosio je -27 851 milijun kuna, odnosno 7,4% BDP-a, dok je u 2019. suficit iznosio 1 202 milijuna kuna ili 0,3% BDP-a. U 2018. suficit je iznosio 864 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a, dok je u 2017. suficit bio jednak 2 804 milijuna kuna ili 0,8% BDP-a.	In 2020, the consolidated general government deficit amounted to -27 851 million kuna, or 7.4% of GDP, while in 2019, the surplus amounted to 1 202 million kuna, or 0.3% of GDP. In 2018, the surplus amounted to 864 million kuna, or 0.2% of GDP, while in 2017, the surplus was equal to 2 804 million kuna, or 0.8% of GDP.
Konsolidirani dug na kraju 2020. iznosio je 330 229 milijuna kuna ili 87,3% BDP-a, dok je u 2019. iznosio 293 210 milijuna kuna, odnosno 71,1% BDP-a. U 2018. dug je iznosio 286 584 milijuna kuna, odnosno 73,3% BDP-a, dok je u 2017. iznosio 285 425 milijuna kuna, odnosno 76,7% BDP-a.	The consolidated debt at the end of 2020 amounted to 330 229 million kuna, or 87.3% of GDP, while in 2019, it amounted to 293 210 million kuna, or 71.1% of GDP. In 2018, the debt amounted to 286 584 million kuna, or 73.3% of GDP, while in 2017, it was 285 425 million kuna, or 76.7% of GDP.
Velik utjecaj na iznos deficita u 2020. imao je deficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od -21 982 milijuna kuna ili 5,8% BDP-a, što je pogoršanje u odnosu na prethodnu godinu za 22 032 milijuna kuna. Razlog tako visoka manjka proizlazi iz pada cjelokupne gospodarske aktivnosti zbog pandemije bolesti COVID-19, koja je ponajprije imala znatan utjecaj na pad poreznih prihoda i socijalnih doprinosa. S druge strane, Vlada Republike Hrvatske poduzela je dalekosežne mjere na rashodnoj strani proračuna radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost te radi financiranja troškova za očuvanje zdravlja građana.	The deficit of -21 982 million kuna, or 5.8% of GDP, in the achieved working balance of the State Budget had a big impact on the deficit amount in 2020, which is a deterioration of 22 032 million kuna compared to the previous year. The reason for such a high deficit of the working balance of the State Budget is the decline in overall economic activity due to the COVID-19 pandemic, which primarily had a significant impact on the decrease in tax revenues and social contributions. On the other hand, the Government of the Republic of Croatia has taken significant measures on the expenditure side of the State Budget in order to preserve jobs at employers’ whose economic activity has been disrupted by special circumstances, as well as in order to finance costs to preserve the health of citizens.
U 2020. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 70 704 milijuna kuna, što je pad od 13,0% u odnosu na 2019., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 24 719 milijuna kuna, što je za 7,4% manje nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2020. iznosili su 45 069 milijuna kuna, što je za 4,8% manje nego u 2019.	In 2020, taxes on production and import were collected in the amount of 70 704 million kuna, which was a decrease of 13.0% compared to 2019, while the current taxes on income and wealth were collected in the amount of 24 719 million kuna, which was 7.4% lower than in the previous year. Furthermore, net social contribution revenues amounted to 45 069 million kuna, which was 4.8% less than in 2019.
Porezi i socijalni doprinosi prema obračunu nacionalnih računa jesu podaci o državnim novčanim primicima koji su prilagođeni metodologiji ESA-e na način da se primjenjuje metoda vremenskog prilagođavanja (TAC).	National accounts data on taxes and social contributions are data on government cash receipts adjusted to the concepts of ESA in a way that time-adjusted cash (TAC) method is implemented.
Osim utjecaja proračunskog salda, najveći utjecaj na generiranje deficita u 2020. u odnosu na prethodne godine imao je znatno lošiji  financijski rezultat izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća u odnosu na 2019. Utjecaj na generiranje deficita imalo je i povećanje ostalih rashodnih kategorija koje, među ostalim, uključuju isplaćene subvencije, socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi te naknade zaposlenima.	The biggest impact on generating deficit in 2020 compared to previous years, in addition to the State Budget working balance, was caused by the significantly worsened financial result of extrabudgetary users and public corporations compared to 2019.The impact on generating deficit was also caused by an increase in other expenditure categories, which also include subsidies payable, social benefits other than social transfers in kind and compensation of employees.
Nadalje, ostvaren je porast investicija, koje su u 2020. iznosile 21 301 milijun kuna, što je za 19,3% više nego u 2019. Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2020. iznosili su 942 milijuna kuna, što je utjecalo na povećanje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju.	Furthermore, an increase in investments was recorded, which amounted to 21 301 million kuna in 2020, which was 19.3% higher than in 2019. Payments for guarantees called, debt assumptions and capital injections in 2020 were recorded in the amount of 942 million kuna, which influenced an increase in deficit as well as inclusion of stimulating housing expenditures.
U 2020. kamatni rashodi iznosili su 7 404 milijuna kuna, što je za 17,5% manje nego u 2019., kada su iznosili 8 972 milijuna kuna.	In 2020, paid interests amounted to 7 404 million kuna, which was a decrease of 17.5% compared to 2019, when they amounted to 8 972 million kuna
U usporedbi s Travanjskom notifikacijom, deficit/suficit države za razdoblje od 2017. do 2020. revidiran je te je u 2017. suficit bio veći za 8 milijuna kuna, u 2018. suficit je bio veći za 2 milijuna kuna, u 2019. suficit je bio veći za 3 milijuna kuna, dok je u 2020. deficit bio veći za 352 milijuna kuna ili 0,1% BDP-a. Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom iz ažuriranja izvora podataka, promjena sektorske klasifikacije i ostalih manjih metodoloških izmjena.	Compared to the April Notification, the government deficit/surplus for the period from 2017 to 2020 has been revised and the surplus was 8 million kuna higher in 2017, while in 2018, the surplus was 2 million kuna higher, in 2019, it was 3 million kuna higher and in 2020 the deficit was 352 million kuna higher or 0.1% of GDP. The aforementioned revisions resulted mainly from updating of data sources, updating of the sector classification and other minor methodological changes.
Nadalje, u obuhvat opće države nakon Travanjske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su pojedina javna poduzeća koja obavljaju pomoćne funkcije države.	Additionally, in accordance with the Manual on Government Deficit and Debt, the general government coverage after the April Notification included certain public units that provide ancillary government services.
U 2020. primarni deficit opće države iznosio je -20 447 milijuna kuna ili 5,4% BDP-a, što je za 30 621 milijun kuna manje nego u 2019.	In 2020, the primary deficit of the general government amounted to -20 447 million kuna, or 5.4% of GDP, which was 30 621 million kuna lower than in 2019.
Stanje duga opće države poraslo je u cijeloj seriji, u odnosu na podatke objavljene u posljednjem Izvješću o prekomjernome proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2021., zbog uključivanja instrumenta gotovina i depoziti u dug države na kojem se nalaze stanja neraspoređenog dijela doprinosa iz drugoga mirovinskog stupa koji se drže na privremenom računu državnog proračuna. Nadalje, dug je revidiran u 2020. i zbog daljnjeg usklađivanja obuhvata duga s kriterijima za preuzimanje duga ESA-e 2010. Tako je razina konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2020. iznosila 330,2 milijarde kuna i bila je za 37 milijardi kuna ili 12,6% veća u odnosu na stanje duga s kraja 2019. Od toga se 33 milijarde kuna odnose na neto zaduživanje, a ostatak se odnosi na deprecijaciju tečaja kune u odnosu na euro.	The general government debt increased in the whole series, compared to the data published in the last EDP Report from April 2021, due to the inclusion of the cash and deposits instrument in the government debt, which includes unallocated contributions from second pension pillar held in a temporary state budget account. Furthermore, the debt was revised in 2020 due to further alignment of the debt coverage with the ESA 2010 debt assumption criteria. Thus, the consolidated general government debt (the so-called Maastricht debt) at the end of 2020 amounted to 330.2 billion kuna, which was 37 billion kuna, or 12.6% higher compared to the debt level at the end of 2019. Of that amount, 33 billion kuna was accounted for by net borrowing, while the rest was accounted for by the depreciation of the kuna against the euro.
Nedavno revidirana serija godišnjeg BDP-a, u odnosu na posljednje objavljivanje iz travnja 2021., ostvarila je malo veći rast od rasta revidirane serije duga opće države, pa je došlo do pada udjela maastrichtškog duga u BDP-u u cijeloj seriji, u odnosu na podatke iz travanjske notifikacije, ali nije došlo do promjene trenda. Tako je i nadalje vidljivo smanjivanje udjela maastrichtškog duga u BDP-u nakon 2013., a u 2020. taj je udio porastao zbog krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19. Tako je udio duga opće države u BDP-u u 2020. porastao za 16,2 postotnih bodova u odnosu na 2019. te je iznosio 87,3%, što je s jedne strane prouzročeno većom potrebom za zaduživanjem države, a s druge strane padom BDP-a zbog smanjene aktivnosti gospodarstva.	Compared to the April 2021 Notification, the recently revised series of annual GDP recorded a slightly higher growth than the revised series of the general government debt, which led to a decline in the share of Maastricht debt in GDP in the whole series, compared to the data from the April notification. However, there was no change in the trend. Therefore, a decrease in the share of Maastricht debt in GDP was still visible after 2013, and in 2020, this share increased due to the crisis caused by the COVID-19 pandemic. Thus, the share of the general government debt in GDP increased by 16.2 percentage points in 2020 compared to 2019, amounting to 87.3%. On the one hand, it was caused by a greater need for government borrowing, and on the other, by a decline in GDP due to reduced economic activity.
Ovdje možete preuzeti EDP tablice iz ovog Priopćenja u Excel-formatu.	EDP excel tables from this First Release can be downloaded here.
Ovdje možete preuzeti tablicu temeljnih agregata sektora opće države u Excel-formatu.	Excel table with data on the main aggregates of the general government sector from this First Release can be downloaded here.
Ovdje možete preuzeti tablicu detaljne razrade poreza i socijalnih doprinosa prema vrsti poreza ili socijalnih doprinosa.	Excel table with data on detailed tax and social contribution receipts by type of tax or social contribution can be downloaded here.

1.   PRIKAZ PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA/VIŠKA I RAZINE DUGA TE POVEZANIH PODATAKA

REPORTING OF EXCESSIVE GOVERNMENT DEFICIT/SURPLUS AND DEBT LEVELS AND PROVISION OF ASSOCIATED DATA

	2017.		2018.		2019.		2020.
	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%
Bruto domaći proizvod, tekuće tržišne cijene Gross domestic product at current market prices	372 355	100,0	390 856	100,0	412 228	100,0	378 349	100,0
	Neto uzajmljivanje (-)/neto pozajmljivanje (+) Net borrowing (-)/net lending (+)
Opća država General government	2 804	0,8	864	0,2	1 202	0,3	-27 851	-7,4
Središnja država Central government	2 190	0,6	466	0,1	2 003	0,5	-24 311	-6,4
Lokalna država Local government	-63	0,0	-378	-0,1	-1 661	-0,4	-3 724	-1,0
Fondovi socijalne sigurnosti Social security funds	678	0,2	775	0,2	861	0,2	184	0,0
	Konsolidirani dug opće države General government consolidated gross debt
Opća država General government	285 425	76,7	286 584	73,3	293 210	71,1	330 229	87,3
	Rashodi opće države General government expenditure
Bruto investicije u fiksni kapital Gross fixed capital formation	10 112	2,7	13 526	3,5	17 862	4,3	21 301	5,6
Kamate (konsolidirano) Interest (consolidated)	9 800	2,6	8 939	2,3	8 972	2,2	7 404	2,0

2.   USPOREDNI PRIKAZ LISTOPADSKE NOTIFIKACIJE 2021. I TRAVANJSKE NOTIFIKACIJE 2021. PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA
      I RAZINE DUGA

      COMPARISON OF OCTOBER 2021 NOTIFICATION WITH APRIL 2021 NOTIFICATION OF GOVERNMENT DEFICIT AND DEBT LEVELS

			2017.		2018.		2019.		2020.
			mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%	mil. kuna Mln kuna	%
Neto uzajmljivanje (-)/neto pozajmljivanje (+) (B.9) Net borrowing (-)/net lending (+) (B. 9)
	Listopadska notifikacija 2021. October 2021 Notification		2 804	0,8	864	0,2	1 202	0,3	-27 851	-7,4
	Travanjska notifikacija 2021. April 2021 Notification		2 796	0,8	863	0,2	1 199	0,3	-27 499	-7,3
		Razlika Difference	8	0,0	2	0,0	3	0,0	-352	-0,1
Konsolidirani dug opće države General government consolidated debt
	Listopadska notifikacija 2021. October 2021 Notification		285 425	76,7	286 584	73,3	293 210	71,1	330 229	87,3
	Travanjska notifikacija 2021. April 2021 Notification		285 108	76,6	286 277	73,2	292 920	71,1	329 684	87,1
		Razlika Difference	317	0,1	308	0,1	291	0,1	545	0,1

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA	NOTES ON METHODOLOGY
Osnovni pojmovi i definicije	Basic concepts and definitions
Sektor opće države (S.13) uključuje sve institucionalne jedinice koje su ostali netržišni proizvođači, čiji je output namijenjen individualnoj i zajedničkoj potrošnji, te se uglavnom financira od obveznih uplata jedinica koje pripadaju drugim sektorima i/ili svih institucionalnih jedinica koje su ponajprije uključene u preraspodjelu nacionalnog dohotka i bogatstva.	The general government sector (S.13) includes all institutional units that are other non-market producers, whose output is intended for individual and collective consumption and mainly financed by compulsory payments made by units belonging to other sectors and/or all institutional units principally engaged in the redistribution of national income and wealth.
Sektor opće države sastoji se od tri podsektora: središnje države (S.1311), lokalne države (S.1313) i fondova socijalnog osiguranja (S.1314). Središnja država obuhvaća državne upravne organizacije, državne agencije te ostale vladine institucije koje imaju nadležnost nad cijelim gospodarskim teritorijem te su odvojene od fondova socijalne sigurnosti. Središnja država uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom i uglavnom ih financira središnja vlast. Središnja država u ovome fiskalnom izvješću obuhvaća korisnike državnog proračuna, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske ceste, Hrvatski fond za privatizaciju do 31. ožujka 2011., Agenciju za upravljanje državnom imovinom do 30. rujna 2013., Centar za restrukturiranje i prodaju te Državni ured za upravljanje državnom imovinom kao njezinih pravnih slijednika) HŽ Infrastrukturu, HRT, Hrvatske autoceste, Autocestu Rijeka ‒ Zagreb, zajedno s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskim operatorom tržišta energije i Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti koji su reklasificirani u sektor države (središnje države).	The general government consists of three sub-sectors: the central government (S.1311), the local government (S.1313) and the social security funds sub-sector (S.1314). The central government comprises departments of government administration and other central government agencies, authorities and institutions whose jurisdiction covers the entire economic territory, apart from the administration of the social security funds sub-sector. It also includes non-profit institutions that are controlled and chiefly financed by the central government. The central government in this EDP Report includes central government budgetary users, extra-budgetary users (the Croatian Waters, the Fund for Environmental Protection and Energy Efficiency, the Croatian Roads, the Croatian Privatization Fund until 31 March 2011, the Agency for Management of the Public Property until 30 September 2013, that is, the Restructuring and Sale Center and the State Property Management Administration as its legal successors), the Croatian Railways Infrastructure, the Croatian Radio and Television, Hrvatske Autoceste d. o. o., the Rijeka-Zagreb Motorway together with the Croatian Bank for Reconstruction and Development, the State Agency for Deposit Insurance and Bank Resolution, the Croatian Energy Market Operator and Croatian Regulatory Authority for Network Industries, which have been reclassified into the government sector (the central government).
Lokalna država obuhvaća jedinice lokalne i područne samouprave te sve korisnike lokalnih proračuna. Uključuje i neprofitne institucije koje su pod kontrolom lokalne vlasti i uglavnom ih ona financira. Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje sve institucionalne jedinice čija je primarna djelatnost administracija sustava socijalne sigurnosti. Stoga taj sektor čine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje.	The local government sector comprises local and regional self-government units as well as all local budget users. Included in the local government sector are also non-profit institutions controlled and chiefly financed by local authorities. The social security funds sub-sector includes all public sector institutional units whose main activity consists in administrating funded social insurance systems. Therefore, it consists of the Croatian Health Insurance Fund, the Croatian Institute for Pension Insurance and the Croatian Employment Institute.
Proračunski manjak (višak) znači neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje (EDP B.9) sektora opće države (S.13) odnosno razliku između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, kako je definirano u ESA-i 2010.	The government deficit (surplus) means the net borrowing/net lending (EDP B.9) of the general government sector (S.13) defined as a difference between a total revenue and a total expenditure.
Prema novoj metodologiji ESA-e 2010 nema više prilagodbi za tretman tijekova kamata iz swap ugovora i sporazuma o terminskom tečaju, tako da su EDP B.9 i B.9 prema metodologiji ESA-e 2010 jednaki.	According to the new ESA 2010 methodology, no further adjustments are made in the treatment of the interest calculation of flows relating to swaps and forward rate agreements, which means that EDP B.9 is now aligned with B.9 according to the ESA 2010.
Dug opće države predstavlja bruto nominalnu vrijednost duga na kraju godine. Dug se odnosi na jedinice klasificirane prema službenoj sektorskoj klasifikaciji u sektor opće države (S.13), a čine ga sljedeći financijski instrumenti: gotovina i depoziti (AF.2); dužnički vrijednosni papiri (AF.3) te krediti i zajmovi (AF.4), kako je definirano u ESA-i 2010.	The general government debt is defined as gross debt nominal value at the year end. The debt refers to the units classified in the general government sector (S.13) according to the sector classification and consists of the following financial instruments: currency and deposits (AF.2), debt securities (AF.3) and loans (AF.4), as defined in the ESA 2010.

Kratice		Abbreviations
BDP	bruto domaći proizvod	COVID-19	Corona VIrus Disease-19
COVID-19	bolest prouzročena koronavirusom	EDP	excessive deficit procedure
EDP	postupak prekomjernog deficita	ESA	European System of Accounts
ESA	Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa	Eurostat	Statistical Office of the European Union
Eurostat	Statistički ured Europske unije	GDP	gross domestic product
HRT	Hrvatska radiotelevizija	mln	million
HŽ	Hrvatske željeznice
mil.	milijun
Znakovi		Symbols
-	nema pojave	-	no occurrence

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.

Published by the Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, Ilica 3, P. O. B. 80

Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-111, telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4817-666

Novinarski upiti/ Press corner: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:

Persons responsible:

Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika

Suzana Šamec, Director of Macroeconomic Statistics Directorate

Lidija Brković, glavna ravnateljica

Lidija Brković, Director General

Priredili: Valentina Hudiluk, Milan Milković i Maja Bačelić

Prepared by: Valentina Hudiluk, Milan Milković and Maja Bačelić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

USERS ARE KINDLY REQUESTED TO STATE THE SOURCE.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Customer Relations and Data Protection Department

Informacije i korisnički zahtjevi Information and user requests	Pretplata publikacija Subscription
Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-138, 4806-154 Elektronička pošta/ E-mail: stat.info@dzs.hr Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148	Telefon/ Phone: +385 (0) 1 4806-115 Elektronička pošta/ E-mail: prodaja@dzs.hr Telefaks/ Fax: +385 (0) 1 4806-148