Učinci pandemije bolesti COVID-19 koji su se odrazili kao ograničavanje društvenih i gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju 2020. vidljivi su i na kretanju pokazatelja Ankete o radnoj snazi.
Iako je drugo tromjesečje razdoblje u kojem se najčešće ostvaruje porast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, ove je godine, zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19, prisutan obrnuti trend kretanja na godišnjoj razini.
Podaci na tromjesečnoj razini pokazuju da unatoč pandemiji bolesti COVID-19 nije došlo do očekivanoga, znatnijeg porasta broja nezaposlenih osoba. Tome su pridonijele potpore za očuvanje radnih mjesta i popuštanje epidemioloških mjera od polovice svibnja nadalje.
Prema podacima Ankete o radnoj snazi u drugom tromjesečju 2020. broj zaposlenih osoba iznosio je 1 668 tisuća. U odnosu na isto tromjesečno razdoblje prethodne godine, broj zaposlenih osoba smanjio se za 0,6%. U odnosu na prvo tromjesečje 2020., broj zaposlenih osoba porastao je za 1,2%.
U drugom tromjesečju 2020. broj nezaposlenih osoba iznosio je 115 tisuća, što je porast za 5,9% u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. U odnosu na prvo tromjesečje 2020., broj nezaposlenih osoba smanjio se za 7,1%.
U drugom tromjesečju 2020. broj neaktivnih osoba iznosio je 1 730 tisuća, što je smanjenje broja neaktivnih osoba za 0,3% u odnosu na isto tromjesečno razdoblje prethodne godine. U odnosu na prvo tromjesečje 2020., broj neaktivnih osoba smanjio se za 0,7%.
U drugom tromjesečju 2020. stopa zaposlenosti iznosila je 47,5%, što je u odnosu na isto tromjesečno razdoblje prethodne godine pad za 0,2 postotna boda. U odnosu na prvo tromjesečje 2020., stopa zaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova.
U drugom tromjesečju 2020. stopa anketne nezaposlenosti za osobe s navršenih 15 i više godina iznosila je 6,4%, što je porast od 0,3 postotna boda u odnosu na isto tromjesečno razdoblje prethodne godine. U odnosu na prvo tromjesečje 2020., stopa anketne nezaposlenosti pala je za 0,6 postotnih bodova.
U drugom tromjesečju 2020. stopa aktivnosti za osobe s navršenih 15 i više godina iznosila je 50,8%, što je u odnosu na isto tromjesečno razdoblje prethodne godine porast za 0,1 postotni bod. U odnosu na prvo tromjesečje 2020., stopa aktivnosti porasla je za 0,4 postotna boda.
U Anketi o radnoj snazi zaposlene osobe koje su u referentom tjednu bile odsutne s glavnog posla odgovarale su na pitanje o razlozima odsutnosti. Ako je bilo nekoliko razloga odsutnosti, među ponuđenim razlozima morale su odabrati jedan razlog koji su smatrale najvažnijim.
U drugom tromjesečju 2020. godine 248 tisuća zaposlenih osoba bilo je privremeno odsutno s posla, što je 14,9% od ukupnog broja zaposlenih osoba, dok je u istome tromjesečnom razdoblju prethodne godine udio osoba koje su bile privremeno odsutne s posla iznosio 7,7%.
Što se tiče razloga zbog kojih zaposlene osobe nisu obavljale posao, 31,6% osoba izjasnilo se da nije radilo zbog tehničkih ili ekonomskih razloga. Slijede ovi razlozi: odsutnost zbog godišnjih odmora (18,3%), ostali razlozi (14,4%), bolest ili ozljeda (12,7%), osobe privremeno na čekanju (11,6%) te osobe odsutne zbog korištenja rodiljnoga ili roditeljskog dopusta (11,4%). Preostali razlozi, kao što su nepovoljni vremenski uvjeti, školovanje ili osposobljavanje, štrajk, radni spor ili isključivanje s rada te kompenzacija sati rada grupirani su i prikazani zajedno s ostalim razlozima jer prema pravilima objavljivanja za njih ili nema pojave ili je podatak različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena neprecizna.
U drugom tromjesečju 2020. u odnosu na isto tromjesečno razdoblje prethodne godine vidljiv je povećan broj osoba privremeno odsutnih s posla zbog tehničkih ili ekonomskih razloga, osoba koje su privremeno na čekanju te zbog ostalih razloga, što je posljedica utjecaja aktivnih mjera za ublažavanje gubitaka radnih mjesta koje su dovele do povećanja privremenih odsutnosti s posla, a ne otpuštanja.
