Učinci pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

Zbog pandemije bolesti COVID-19 mnoge su države morale poduzeti mjere za ublažavanje njezinih ekonomskih posljedica. Mjere ograničavanja gospodarskih aktivnosti i kretanja ljudi utjecale su i na agregate tromjesečnih nacionalnih računa te na kvalitetu i dostupnost mnogih izvora podataka koji se uobičajeno primjenjuju u procjeni bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Podaci pokazuju da je pandemija uvelike utjecala na slabljenje hrvatskoga gospodarstva od sredine ožujka 2020.

U ekonomskoj aktivnosti u prvom tromjesečju 2021. usporen je pad realnog BDP-a, dok je u drugom tromjesečju 2021. ostvaren znatan rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2021. realno veći za 16,1% nego u istom tromjesečju 2020., što je ujedno i najveći realni rast od 1995., kad se počela provoditi tromjesečna procjena BDP-a. Navedeno je jednim dijelom rezultat baznog efekta, s obzirom na to da je u drugom tromjesečju 2020. prisutan najveći realni pad BDP-a. Brzom dinamikom rasta realnog BDP-a njegova je razina gotovo dostigla onu iz istog razdoblja 2019. te je realni BDP u drugom tromjesečju ove godine manji za 0,7% u odnosu na isto tromjesečje 2019.

X-os Kriza 2008. Kriza 2020.
-1 3.Q 2008. 4.Q 2019.
0 4.Q 2008. 1.Q 2020.
1 1.Q 2009. 2.Q 2020.
2 2.Q 2009. 3.Q 2020.
3 3.Q 2009. 4.Q 2020.
4 4.Q 2009. 1.Q 2021.
5 1.Q 2010. 2.Q 2021.

Prva procjena, prema izvornim podacima, pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju 2021. realno veća za 13,5% u odnosu na isto tromjesečje 2020. Tromjesečni rast BDV-a vidljiv je u svim djelatnostima, a na rast su najviše utjecale djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, Prijevoz i skladištenje, Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te Prerađivačka industrija. Navedeno je u najvećoj mjeri prouzročeno porastom broja turističkih dolazaka i noćenja u komercijalnim objektima.

Industrijska proizvodnja u drugom tromjesečju nastavlja sa snažnim rastom, a rast obujma industrijske proizvodnje unutar prerađivačke industrije rezultat je rasta dodane vrijednosti u većini odjeljaka te industrije. Porast obujma industrijske proizvodnje ostvaren je usporedno s rastom obujma građevinskih radova te je rast ostvaren u svim djelatnostima Građevinarstva: gradnji zgrada, gradnji građevina niskogradnje i specijaliziranim građevinskim djelatnostima.

Potrošnja kućanstava porasla je za 18,4% u drugom tromjesečju 2021., što je pozitivan trend u odnosu na pad od 0,9% u prvom tromjesečju 2021. Na porast stope rasta najviše je utjecao porast prometa ugostiteljskih usluga, prometnih usluga zbog porasta putničkih kilometara, porast u uslugama rekreacije i kulture (promet u rekreativnim i sportskim djelatnostima) te porast prometa u trgovini na malo.

Bruto investicije u fiksni kapital u drugom su tromjesečju 2021. realno porasle za 18,3%, što je pridonijelo rastu BDP-a. Rast bruto investicija u fiksni kapital prate povećanje obujma građevinskih radova te povećanje obujma i uvoza postrojenja i opreme.

Izvoz, kao i uvoz roba i usluga ostvarili su znatan realni rast. Iako je vidljiv oporavak izvoza usluga koji je porastao za 56,3% u odnosu na isto tromjesečje 2020., on je i dalje ispod razine predrecesijske 2019. Međutim, izvoz roba osim što je porastao u odnosu na isto razdoblje 2020., u usporedbi s drugim tromjesečjem 2019. realno je veći za 21,0%. Uvoz roba i usluga realno je manji za 5,5% nego što je bio u istom razdoblju 2019.

Više informacija:

PRVA PROCJENA TROMJESEČNOG BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA za prvo tromjesečje 2021.
Statistika u nizu - Bruto domaći proizvod