Učinci pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

Zbog pandemije bolesti COVID-19 mnoge su države morale poduzeti mjere za ublažavanje njezinih ekonomskih posljedica. Mjere ograničavanja gospodarskih aktivnosti i kretanja ljudi utjecale su i na agregate tromjesečnih nacionalnih računa te na kvalitetu i dostupnost mnogih izvora podataka koji se uobičajeno primjenjuju u procjeni bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Podaci pokazuju da je pandemija u velikoj mjeri utjecala na usporavanje hrvatskoga gospodarstva od sredine ožujka 2020.

Prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2020. realno manji za 10,0% nego u istom tromjesečju 2019. To je nešto blaži pad nego što je bio u drugom tromjesečju, kada je iznosio 15,4%. U ljetnom razdoblju popuštanje mjera za sprečavanje širenja pandemije bolesti COVID-19 omogućilo je blag oporavak mnogih djelatnosti. Unatoč činjenici da je Republika Hrvatska otvorila državne granice te tako omogućila ulazak stranih turista i uobičajene turističke aktivnosti, pad turističkog prometa ipak je bio znatan zbog ograničenja kretanja u drugim državama i velike neizvjesnosti.

X-os Kriza 2008. Kriza 2020.
-1 3.Q 2008. 4.Q 2019.
0 4.Q 2008. 1.Q 2020.
1 1.Q 2009. 2.Q 2020.
2 2.Q 2009. 3.Q 2020.
3 3.Q 2009. 4.Q 2020.
4 4.Q 2009. 1.Q 2021.

Prva procjena, prema originalnim podacima, pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju 2020. realno manja za 7,6% u odnosu na isto tromjesečje 2019. Tromjesečni pad BDV-a dogodio se u većini djelatnosti, a na pad su najviše utjecale djelatnosti Trgovine na veliko i na malo, Prijevoza i skladištenja, Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Porast u djelatnosti Informacija i komunikacija ipak je djelomice ublažio i mogući veći pad BDV-a.

Nakon mjera zatvaranja i ograničavanja obavljanja dijela gospodarskih aktivnosti u ožujku i travnju 2020. uslijedio je pad u uslužnim djelatnostima. Iako je nakon ublažavanja epidemioloških mjera bilo pozitivnih pomaka od svibnja nadalje, razina pruženih usluga još je znatno ispod razine razdoblja prije utjecaja pandemije.

Pandemija je snažno utjecala na pad turističkih aktivnosti, koje su najveće bile u trećem tromjesečju. U komercijalnim smještajnim objektima u ljetnim je mjesecima snažno pao broj dolazaka i noćenja turista u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Osobito je smanjen broj dolazaka i noćenja stranih turista.

Industrijska proizvodnja u trećem tromjesečju pokazuje znakove oporavka, nakon velikog pada u drugom tromjesečju. Djelatnosti koje su ostvarile porast u trećem tromjesečju 2020. jesu Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda, Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, Proizvodnja računala i elektroničke opreme, Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava i Proizvodnja električne energije.

Potrošnja kućanstava imala je u trećem tromjesečju 2020. pad od 7,5%, nešto blaži nego u drugom tromjesečju.

Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na globalno gospodarstvo očitovao se i u velikom padu trgovinskih tokova između Republike Hrvatske i drugih država. Zbog smanjenja putovanja, prometa i ostalih poslovnih usluga u izvozu usluga također se može uočiti znatan pad. I uvoz usluga, osobito od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera iz Europske unije, znatno se smanjio. Situacija u robnoj razmjeni s inozemstvom nešto je povoljnija nego u drugom tromjesečju.

Padu ukupnih investicija najviše je pridonio pad investicija u poslovnom sektoru, osobito u dijelu investicija u opremu. Još veći pad gospodarske aktivnosti donekle je ublažio rast državne potrošnje.

Više informacija:

PRVA PROCJENA TROMJESEČNOG BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA za treće tromjesečje 2020.
Statistika u nizu - Bruto domaći proizvod