| * |
ispravljeni podatak |
| - |
nema pojave |
| ... |
ne raspolaže se podatkom |
| . |
podatak različit od nule, ne objavljuje se jer je procjena neprecizna |
| p |
manje precizna procjena |
| ( ) |
manje precizan podatak |
| ak. g. |
akademska godina |
| BDP |
bruto domaći proizvod |
| BT |
bruto volumen (bruto tonaža) |
| Cefta |
Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja |
| CHP |
kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije |
| COVID-19 |
bolest prouzročena koronavirusom |
| DWT |
bruto nosivost (broda) u tonama |
| EU |
Europska unija |
| EUR |
euro |
| GIG 2009. |
Glavne industrijske grupacije, verzija 2009. |
| GWh |
gigavatsat |
| ha |
hektar |
| kg |
kilogram |
| km |
kilometar |
| km2 |
četvorni kilometar |
| kW |
kilovat |
| m2 |
četvorni metar |
| m3 |
kubični metar |
| mil. |
milijun |
| mlrd. |
milijarda |
| NIP |
Nomenklatura industrijskih proizvoda |
| NKD 2007. |
Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. |
| NN |
Narodne novine |
| NPUSK |
neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
| PDV |
porez na dodanu vrijednost |
| t |
tona |
| tis. |
tisuća |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Internetske stranice: dzs.gov.hr
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Andrea Galić Nagyszombaty, načelnica Sektora za statističke metodologije, kvalitetu i odnose s korisnicima
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Milenka Primorac Čačić, načelnica Sektora poslovnih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredili: Kristijan Jurić, Maja Marković, Ana Samaržija i Krunoslav Stažić
Urednica: Ljiljana Ostroški
Tehnička urednica: Ankica Bajzek Cesar
Lektorica: Maja Gregorić
Prevoditeljica: Neda Batinić
Grafičko oblikovanje: Sanja Huseinagić i Nino Mrša
ISSN 3044-1692
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Funkcioniranje modernog svijeta nezamislivo je bez električne energije. S obzirom na ekološke okolnosti u kojima se nalazi cijeli planet, veliku prednost treba dati proizvodnji vlastite energije. Istodobno, usmjerenost prema obnovljivim izvorima energije više nije samo zanimljiva “zelena” opcija za budućnost, nego sve više postaje zahtjev današnjice. Stoga je statistika energije jedan od važnih alata za praćenje proizvodnje i potrošnje energije, odnosno pokazatelj u kojem se smjeru mogu i trebaju kretati energetske politike.
Ukupna bruto proizvodnja električne energije u 2024. iznosila je 15 123 GWh, što je u odnosu na 2023. smanjenje za 12,4%. Istodobno je ukupna neto proizvodnja u 2024. iznosila 14 760 GWh, što je pad za 12,6% u odnosu na 2023.
Bogatstvo vodom odavno je prepoznato kao velik energetski potencijal. Gotovo polovica bruto i neto proizvodnje električne energije potječe iz hidroelektrana, točnije, u 2024. bruto proizvodnja iznosila je 6 799 GWh, a neto proizvodnja iz hidroelektrana 6 769 GWh.
Bruto proizvodnja električne energije iz termoelektrana i CHP na fosilna goriva te iz termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva u 2024. iznosila je 5 090 GWh, a neto proizvodnja 4 768 GWh.
Ostala bruto proizvodnja električne energije iznosila je 3 234 GWh, a ostala neto proizvodnja 3 223 GWh.
Životne navike suvremenog čovjeka iziskuju veliku potrošnju električne energije, a smanjenje njezine potrošnje izazov je i za svjetska gospodarstva i za svakog pojedinca. Ukupna potrošnja električne energije u 2023. iznosila je 16 764 GWh, što je u odnosu na 2022. povećanje za 0,6%.
← Prethodno Sljedeće →