Poljoprivreda je zasigurno jedan od stupova gospodarstva, a praćenje proizvodnje, cijena i prodaje daje uvid u stanje u poljoprivredi, dostupne resurse, potrebe tržišta i prilike za unaprjeđenje sektora koji je neizmjerno važan za svaku državu i njezinu samostalnu proizvodnju hrane. U tom smislu statistika poljoprivrede daje svoj doprinos u planiranju i donošenju odgovarajućih mjera potrebnih za razvoj poljoprivrede.

Ako poljoprivredu promatramo kao krvotok neke države, onda se proizvodnja žitarica često naziva i žilom kucavicom. Istaknimo da je proizvodnja pšenice u 2024. u usporedbi s proizvodnjom ostvarenom u 2023. smanjena za 0,9%. Nasuprot tomu, proizvodnja kukuruza za zrno u 2024. u odnosu na prethodnu godinu povećana je za 3,8%.

Stočarstvo je vitalna stavka poljoprivrednog "organizma". Broj stoke i peradi u 2024. u odnosu na prethodne godine zadržava trend povećanja. U usporedbi s 2023. ukupan broj goveda povećan je za 1,7%, svinja za 2,3%, ovaca za 0,2% te peradi za 5,2%.

Dostupna poljoprivredna površina osnova je za sve poljoprivredne aktivnosti. Više od polovice poljoprivredne površine u 2024. zauzimaju oranice i vrtovi, dok više od trećine čine trajni travnjaci.

Svaki poljoprivrednik, bilo da je riječ o malom OPG-u ili o velikome poljoprivrednom gospodarstvu, nastoji svoje proizvode plasirati na tržište. Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2024. iznosila je 1 475,9 milijuna eura, a od toga je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje iznosila 904,3 milijuna eura ili 61,3%, dok je vrijednost otkupa iznosila 571,6 milijuna eura ili 38,7%. U usporedbi s 2023. vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda porasla je za 1,7%, pri čemu je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata pala za 1,3%, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava porasla za 7,0%.

Unutar statistike poljoprivrede postoje i drugi ekonomski pokazatelji. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2024. iznosila je 3 089 milijuna eura, što je u odnosu na prethodnu godinu porast za 8,8%. Bruto dodana vrijednost u 2024. iznosila je 1 650 milijuna eura, što je u odnosu na prethodnu godinu porast za 18,3%.

Kad govorimo o statistici ovoga opsežnog područja, potrebno je naglasiti da ona obuhvaća i podatke iz područja šumarstva i ribarstva, a oba su područja veliko bogatstvo i prednost Hrvatske. Ukupna površina šumskog zemljišta u 2024. u odnosu na prethodne godine ostala je na približno istoj razini, što je vrlo pozitivna činjenica.

O važnosti očuvanja šuma i njezinih resursa nikad nije dovoljno pričati, a za potrebe ovog prikaza navodimo posljednje podatke o proizvodnji šumarskih proizvoda. Ukupna količina posječenog drva u 2024. u odnosu na prethodnu godinu povećana je za 5,0%, a u proteklih nekoliko godina prosječna količina posječenog drva ostala je na približno istoj razini. U usporedbi s 2023. proizvodnja ogrjevnog drva povećana je za 1,4%, proizvodnja industrijskog drva (grubo obrađenog drva) za 8,5% te proizvodnja trupaca za 8,8%.


Ribarstvo i akvakultura

Prema privremenim podacima, u 2024. iskrcaj male plave ribe smanjen je za 25,7% u odnosu na 2023. Taj nastavak trenda smanjivanja iskrcaja male plave ribe posljedica je više različitih čimbenika, od kojih je najvažniji provođenje restriktivnih mjera upravljanja koje su mnoge ribare dovele do trajnog prestanka obavljanja ribolova, dok je za ostale točno propisan i ograničen broj ribolovnih dana kako bi se postigla dugoročna održivost ribolovnih resursa na razini Europske unije i Republike Hrvatske. Također, nastavku trenda smanjivanja iskrcaja plave ribe pridonose i klimatske promjene zbog čijih se nepovoljnih uvjeta dodatno smanjuju mogući ribolovni dani.

Najveće se količine iskrcaja u Republici Hrvatskoj ostvaruju okružujućim mrežama plivaricama, kojima se lovi mala plava riba (srdele i inćuni), te su one s udjelom od 86,8% najviše pridonijele ukupnom smanjenju iskrcaja u 2024.1)

Morska i slatkovodna akvakultura imaju velik potencijal, ponajprije zbog važnosti koju imaju u zdravoj prehrani i činjenice da ljudska populacija na svjetskoj razini raste, a održivo upravljanje ribolovnim resursima zahtijeva restriktivne mjere i smanjivanje iskrcaja. Osim svega navedenog, smanjivanju iskrcaja doprinose i negativne posljedice klimatskih promjena.

Morska akvakultura u Republici Hrvatskoj čini 84,9% od ukupnog uzgoja sljedećih dominantnih vrsta: lubin i komarča (bijela riba), atlantska plavoperajna tuna (plava riba) te dagnje i kamenice (školjkaši), dok u slatkovodnom uzgoju prevladavaju šaran i kalifornijska pastrva.

1) Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava ribarstva

← Prethodno     Sljedeće →