| * |
ispravljeni podatak |
| - |
nema pojave |
| ... |
ne raspolaže se podatkom |
| . |
podatak različit od nule, ne objavljuje se jer je procjena neprecizna |
| p |
manje precizna procjena |
| ( ) |
manje precizan podatak |
| ak. g. |
akademska godina |
| BDP |
bruto domaći proizvod |
| BT |
bruto volumen (bruto tonaža) |
| Cefta |
Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja |
| CHP |
kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije |
| COVID-19 |
bolest prouzročena koronavirusom |
| DWT |
bruto nosivost (broda) u tonama |
| EU |
Europska unija |
| EUR |
euro |
| GIG 2009. |
Glavne industrijske grupacije, verzija 2009. |
| GWh |
gigavatsat |
| ha |
hektar |
| kg |
kilogram |
| km |
kilometar |
| km2 |
četvorni kilometar |
| kW |
kilovat |
| m2 |
četvorni metar |
| m3 |
kubični metar |
| mil. |
milijun |
| mlrd. |
milijarda |
| NIP |
Nomenklatura industrijskih proizvoda |
| NKD 2007. |
Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. |
| NN |
Narodne novine |
| NPUSK |
neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
| PDV |
porez na dodanu vrijednost |
| t |
tona |
| tis. |
tisuća |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Internetske stranice: dzs.gov.hr
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Andrea Galić Nagyszombaty, načelnica Sektora za statističke metodologije, kvalitetu i odnose s korisnicima
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Milenka Primorac Čačić, načelnica Sektora poslovnih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredili: Kristijan Jurić, Maja Marković, Ana Samaržija i Krunoslav Stažić
Urednica: Ljiljana Ostroški
Tehnička urednica: Ankica Bajzek Cesar
Lektorica: Maja Gregorić
Prevoditeljica: Neda Batinić
Grafičko oblikovanje: Sanja Huseinagić i Nino Mrša
ISSN 3044-1692
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Godišnji demografski statistički podaci ključni su za proučavanje i definiranje širokog spektra politika, a posebno za provedbu socijalnih i gospodarskih mjera na nacionalnoj i regionalnoj razini. Nužni su za izradu niza pokazatelja, važna su podloga nositeljima društvene i gospodarske aktivnosti pri kreiranju makroekonomskih politika te čine temeljnu odrednicu sadašnjega i budućega društvenoga, gospodarskoga i demografskog razvoja.
Prema popisima stanovništva, broj stanovnika u razdoblju od 1971. do 2021. bio je u porastu do 1991. Podaci sljedećih triju popisa prikazuju pad broja stanovnika, a u 2021. bio je najmanji i iznosio je 3 871 833. Isto se odnosi i na broj obitelji. Prema Popisu 2021., zabilježen je najmanji broj obitelji (1 104 395). Uspoređujući strukturu kućanstava u popisima od 1971. do 2021., uočava se konstantan pad veličine kućanstva (prosječnog broja članova kućanstva), npr. u 1971. u jednom su kućanstvu prosječno živjele 3,4 osobe, a u 2021. bilo ih je 2,7.
Podaci popisa stanovništva pokazuju kontinuirano starenje stanovništva. Prema Popisu 1971., prosječna starost ukupnog stanovništva iznosila je 34,0 godina (za muškarce 32,4 godine, a za žene 35,5 godina), dok je prema Popisu 2021. prosječna starost ukupnog stanovništva iznosila 44,3 godine (za muškarce 42,6 godina, a za žene 46,0 godina), što stanovništvo Hrvatske svrstava među najstarije u Europi.
Bitno je napomenuti da podaci Popisa 2011. i Popisa 2021. nisu neposredno metodološki usporedivi s podacima iz prethodnih popisa.
Prema procjeni stanovništva sredinom 2024., Republika Hrvatska imala je 3 866 233 stanovnika, što je porast broja stanovnika već drugu godinu zaredom. U odnosu na procjenu iz prethodne godine, taj se broj povećao za 6 547 osoba ili 0,2%.
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,3%, a udio muškaraca 48,7%. Udio mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 19,0%, dok je udio stanovništva u dobi od 65 i više godina bio 23,2%. Udio fertilnoga kontingenta (15 – 49 godina) u ukupnome ženskom stanovništvu u 2024. bio je 39,8%.
Očekivano trajanje života pri rođenju u 2024. u porastu je u odnosu na prethodne godine te je iznosilo 79,0 godina. Podaci za 2024. pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene bilo 81,9, a za muškarce 76,1 godina, što je razlika od 5,8 godina.
U 2024. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 0,3%, tj. rođeno je 101 dijete manje nego u 2023. Ukupan broj rođenih u 2024. iznosio je 32 204, a od toga 32 069 živorođene i 135 mrtvorođene djece.
Broj umrlih osoba u 2024. smanjen je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 195 osoba ili za 0,4% manje osoba nego u prethodnoj godini. Ukupan broj umrlih osoba u 2024. bio je 51 080.
Stopa prirodnog prirasta u 2024. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -4,9 (-19 011 osoba).
U 2024. sklopljeno je 17 206 brakova, što je u odnosu na 2023. manje za 100 brakova, odnosno manje za 0,6%. Istodobno je bio 4 961 pravomoćno razvedeni brak, što je za 554 razvedena braka više, tj. za 12,6% više nego u 2023.
U 2024. iz inozemstva se doselila 70 391 osoba, što je porast broja doseljenih osoba od 1,4% u odnosu na prethodnu godinu. Broj odseljenih osoba u inozemstvo u 2024. smanjio se za 0,6% u odnosu na prethodnu godinu, tj. u inozemstvo se odselilo 38 997 osoba.
Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 31 394.
← Prethodno Sljedeće →