Umirovljenici su jedna od najranjivijih društvenih skupina, a njihov životni standard moguće je zaštititi kreiranjem socijalnih politika koje vode brigu o međugeneracijskoj solidarnosti i održivosti mirovinskog sustava, što nikako ne bi bilo moguće postići bez kvalitetnih statističkih pokazatelja. Osim što statistički podaci daju uvid u usklađivanje porasta mirovina s porastom životnih troškova i prema tome se određuje je li potrebno uvoditi dodatne mjere socijalne pomoći za umirovljenike, ti podaci upućuju i na brojne demografske promjene poput starenja stanovništva te povećanja broja umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo, što posljedično iziskuje osmišljavanje dugoročnih strategija.

Prosječna mirovina u prosincu 2025. iznosila je 611 eura, što je povećanje za 57 eura, odnosno za 10,3% u odnosu na prosječnu mirovinu isplaćenu u prosincu 2024.

U prosincu 2025. bilo je ukupno 1 228 747 korisnika mirovina, a njihov se broj u odnosu na prosinac 2024. povećao za 1 445 korisnika, odnosno za 0,1%.

Najveći dio korisnika mirovina činili su korisnici koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, točnije njih 1 132 070, što je činilo 92,1% ukupnog broja korisnika. Zatim slijede korisnici mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, njih 72 519, što je činilo 5,9%, a potom korisnici mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, njih 16 278, odnosno 1,3% ukupnog broja korisnika. Najmanje je bilo korisnika mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, njih 7 880, što je činilo samo 0,7% ukupnog broja korisnika.

← Prethodno     Sljedeće →