Poljoprivreda je zasigurno jedan od stupova gospodarstva, a praćenje proizvodnje, cijena i prodaje daje uvid u stanje u poljoprivredi, dostupne resurse, potrebe tržišta i prilike za unaprjeđenje sektora koji je neizmjerno važan za svaku državu i njezinu samostalnu proizvodnju hrane. U tom smislu statistika poljoprivrede daje svoj doprinos u planiranju i donošenju odgovarajućih mjera potrebnih za razvoj poljoprivrede.

Ako poljoprivredu promatramo kao krvotok neke države, onda se proizvodnja žitarica često naziva i žilom kucavicom. Istaknimo da je proizvodnja pšenice u 2025. u usporedbi s proizvodnjom ostvarenom u 2024. povećana za 27,4%. Nasuprot tomu, proizvodnja kukuruza za zrno u 2025. u odnosu na prethodnu godinu smanjena je za 18,8%.

Stočarstvo je vitalna stavka poljoprivrednog "organizma". Stočna proizvodnja u 2025. pokazuje neujednačena kretanja u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na 2024. broj svinja povećan je za 3,2%, dok je broj goveda smanjen za 0,9%, ovaca za 5,8%, a peradi za 5,1%. Najizraženije smanjenje prisutno je kod ovaca, a jedini porast ostvaren je u svinjogojstvu.

Dostupna poljoprivredna površina osnova je za sve poljoprivredne aktivnosti. Više od polovice poljoprivredne površine u 2025. zauzimaju oranice i vrtovi, dok više od trećine čine trajni travnjaci.

Svaki poljoprivrednik, bilo da je riječ o malom OPG-u ili o velikome poljoprivrednom gospodarstvu, nastoji svoje proizvode plasirati na tržište. Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2025. iznosila je 1 541,5 milijuna eura, a od toga je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje iznosila 1 000,4 milijuna eura ili 64,9%, dok je vrijednost otkupa iznosila 541,1 milijun eura ili 35,1%. U usporedbi s 2024. vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda porasla je za 4,4%, pri čemu je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata porasla za 10,6%, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pala za 5,3%.

Unutar statistike poljoprivrede postoje i drugi ekonomski pokazatelji. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2025. iznosila je 3 158 milijuna eura, što je u odnosu na prethodnu godinu porast za 2,2%. Bruto dodana vrijednost u 2025. iznosila je 1 707 milijuna eura, što je u odnosu na prethodnu godinu porast za 2,2%.

Kad govorimo o statistici ovoga opsežnog područja, potrebno je naglasiti da ona obuhvaća i podatke iz područja šumarstva i ribarstva, a oba su područja veliko bogatstvo i prednost Hrvatske. Ukupna površina šumskog zemljišta u 2025. u odnosu na prethodne godine ostala je na približno istoj razini, što je vrlo pozitivna činjenica.

O važnosti očuvanja šuma i njezinih resursa nikad nije dovoljno pričati, a za potrebe ovog prikaza navodimo posljednje podatke o proizvodnji šumarskih proizvoda. Ukupna količina posječenog drva u 2025. u odnosu na prethodnu godinu smanjena je za 3,5%. U usporedbi s 2024. proizvodnja ogrjevnog drva povećana je za 0,5%, dok je proizvodnja industrijskog drva (grubo obrađenog drva) smanjena za 7,1%. Proizvodnja trupaca smanjena je za 6,3%, a celuloznog drva za 15,4%, dok je proizvodnja ostaloga industrijskog drva ostala nepromijenjena.


Ribarstvo i akvakultura2)

Prema privremenim podacima, u 2025. odnosu na 2024. ukupan iskrcaj ribe i drugih morskih organizama smanjen je za 7,2%, na što je najviše utjecalo smanjenje iskrcaja male plave ribe za 8,3%. To je posljedica mnogih čimbenika, od kojih je najistaknutiji provođenje mjera upravljanja i očuvanja resursa male plave ribe, kojima se ograničava mogućnost ulova i iskrcaja male plave ribe radi uspostave održivog ribolova. U konačnici pojedina plovila potpuno prestaju s ribolovom, a preostala plovila ribolov obavljaju u okviru mjera održivog upravljanja, na koje utječu klimatske promjene, odnosno sve dulja razdoblja loših vremenskih uvjeta.

Udio iskrcaja male plave ribe u ukupnom iskrcaju i dalje ostaje najbitniji segment hrvatskog ribarstva, s udjelom od 85,7%. Gospodarski najvažnija vrsta je srdela, koja u ukupnom iskrcaju ima udio od 54,8%, a slijedi je inćun, s udjelom od 20,6%. Udio bijele morske ribe iznosi 7,2%, od čega najviše otpada na vrste poput oslića, komarče, trlje blatarice, grdobine, lista i cipla.

Morska i slatkovodna akvakultura imaju velik potencijal, ponajprije zbog važnosti koju imaju u zdravoj prehrani i činjenice da ljudska populacija na svjetskoj razini raste, a održivo upravljanje ribolovnim resursima zahtijeva restriktivne mjere i smanjivanje iskrcaja. U morskoj akvakulturi u 2025. proizvodnja je porasla za 5,9%, dok je u slatkovodnoj akvakulturi porasla za 14,9%.

Morska akvakultura u Republici Hrvatskoj u 2025. čini 83,8% od ukupnog uzgoja sljedećih dominantnih vrsta: lubin i komarča (bijela riba), atlantska plavoperajna tuna (plava riba) te dagnje i kamenice (školjkaši), dok u slatkovodnom uzgoju prevladavaju šaran, kalifornijska pastrva i glavaš (bijeli i sivi).

2) Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava ribarstva

← Prethodno     Sljedeće →