| * |
ispravljeni podatak |
| - |
nema pojave |
| ... |
ne raspolaže se podatkom |
| . |
podatak različit od nule, ne objavljuje se jer je procjena neprecizna |
| p |
manje precizna procjena |
| ( ) |
manje precizan podatak |
| ak. g. |
akademska godina |
| BDP |
bruto domaći proizvod |
| BT |
bruto volumen (bruto tonaža) |
| Cefta |
Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja |
| CHP |
kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije |
| DWT |
bruto nosivost (broda) u tonama |
| ECOICOP, ver. 2 |
Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni, verzija 2 |
| EU |
Europska unija |
| GIG 2009. |
Glavne industrijske grupacije, verzija 2009. |
| GWh |
gigavatsat |
| ha |
hektar |
| kg |
kilogram |
| km |
kilometar |
| km2 |
četvorni kilometar |
| kW |
kilovat |
| m2 |
četvorni metar |
| m3 |
kubični metar |
| mil. |
milijun |
| mlrd. |
milijarda |
| NIP |
Nomenklatura industrijskih proizvoda |
| NKD 2007. |
Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. |
| NN |
Narodne novine |
| NPUSK |
neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
| OPG |
obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo |
| PDV |
porez na dodanu vrijednost |
| POS |
Program društveno poticane stanogradnje |
| t |
tona |
| tis. |
tisuća |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Internetske stranice: dzs.gov.hr
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Andrea Galić Nagyszombaty, načelnica Sektora za statističke metodologije, kvalitetu i odnose s korisnicima
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Milenka Primorac Čačić, načelnica Sektora poslovnih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredili: Kristijan Jurić i Krunoslav Stažić
Urednica: Ljiljana Ostroški
Tehnička urednica: Ankica Bajzek Cesar
Lektorica: Maja Gregorić
Prevoditeljica: Neda Batinić
Grafičko oblikovanje: Sanja Huseinagić i Nino Mrša
ISSN 3044-1692
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Redovito prikupljanje i praćenje podataka iz područja statistike transporta omogućuje donošenje odluka na temelju pouzdanih informacija u pogledu razvoja transportne politike i ulaganja u infrastrukturu. Važnost tih statističkih pokazatelja ogleda se u tome što daju uvid u učinkovitost transportnih mreža na kojima se temelje mobilnost stanovništva i međunarodna trgovina, a njihovo redovito praćenje i analiza ključni su za optimizaciju logističkih troškova.
U 2025. hrvatski prijevoznici prevezli su više od 88 milijuna putnika. Najviše putnika prevezeno je autobusima u cestovnome linijskom prijevozu (49,1%) i željeznicom (29,9%). Hrvatski brodari u pomorskome i obalnom prijevozu prevezli su 17,6%, a zračni prijevoznici 3,4% putnika.
Od 132 milijuna tona robe, koliko je prevezeno u 2025., najviše su prevezli prijevoznici teretnih vozila hrvatske registracije (71,8%) i hrvatski brodari u pomorskome i obalnom prijevozu (11,7%).
Ukupna duljina javnih razvrstanih cesta u 2025. iznosila je 26 497 km. Prema vrsti ceste, najveći udio u cestovnoj infrastrukturi čine županijske ceste (35,3%), slijede lokalne ceste (32,0%), državne ceste (27,6%) i autoceste (5,1%).
Od ukupne duljine pruga u 2025. elektrificirano je 38,7%.
U 2025. duljina plinovoda i naftovoda ostala je ista kao i u 2024. Korištenjem postojeće infrastrukture u 2025. transportirano je za 2,0% manje nafte u usporedbi s 2024., a većina nafte, 55,0%, transportirana je u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku. Transport plina evidentirao je porast za 8,0%, u usporedbi s 2024., a većina plina transportirana je unutar Republike Hrvatske.

U plovnom parku hrvatskih brodara u 2025. raspoloživa su 94 putnička i 32 teretna broda.
Kapacitet putničkih brodova za 2025. iznosio je više od 35 tisuća putničkih mjesta, što je prosječno 372 putnička mjesta po brodu.
Hrvatski zračni prijevoznici su u 2025. raspolagali s 40 zrakoplova i ukupno 4 902 raspoloživa putnička mjesta, odnosno s prosječno 123 putnička mjesta po zrakoplovu. Prosječno je ostvareno 999 radnih letova godišnje, odnosno tri leta dnevno po zrakoplovu.
← Prethodno Sljedeće →