Godišnji demografski statistički podaci ključni su za proučavanje i definiranje širokog spektra politika, a posebno za provedbu socijalnih i gospodarskih mjera na nacionalnoj i regionalnoj razini. Nužni su za izradu niza pokazatelja, važna su podloga nositeljima društvene i gospodarske aktivnosti pri kreiranju makroekonomskih politika te čine temeljnu odrednicu sadašnjega i budućega društvenoga, gospodarskoga i demografskog razvoja.

Prema popisima stanovništva, broj stanovnika u razdoblju od 1971. do 2021. bio je u porastu do 1991. Podaci sljedećih triju popisa prikazuju pad broja stanovnika, a u 2021. bio je najmanji i iznosio je 3 871 833. Isto se odnosi i na broj obitelji. Prema Popisu 2021., zabilježen je najmanji broj obitelji (1 104 395). Uspoređujući strukturu kućanstava u popisima od 1971. do 2021., uočava se konstantan pad veličine kućanstva (prosječnog broja članova kućanstva), npr. u 1971. u jednom su kućanstvu prosječno živjele 3,4 osobe, a u 2021. bilo ih je 2,7.

Podaci popisa stanovništva pokazuju kontinuirano starenje stanovništva. Prema Popisu 1971., prosječna starost ukupnog stanovništva iznosila je 34,0 godina (za muškarce 32,4 godine, a za žene 35,5 godina), dok je prema Popisu 2021. prosječna starost ukupnog stanovništva iznosila 44,3 godine (za muškarce 42,6 godina, a za žene 46,0 godina).

Bitno je napomenuti da podaci Popisa 2011. i Popisa 2021. nisu neposredno metodološki usporedivi s podacima iz prethodnih popisa.

Prema procjeni stanovništva sredinom 2025., Republika Hrvatska imala je 3 874 993 stanovnika, što je porast broja stanovnika već treću godinu zaredom. U odnosu na procjenu iz prethodne godine, taj se broj povećao za 8 760 osoba ili 0,2%.

U 2025. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 44,7 godina (muškarci 42,9 godina, a žene 46,4 godine), što ga svrstava među najstarije nacije Europe.

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,1%, a udio muškaraca 48,9%. Udio mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 18,7%, dok je udio stanovništva u dobi od 65 i više godina bio 23,5%. Udio fertilnoga kontingenta (15 – 49 godina) u ukupnome ženskom stanovništvu u 2025. bio je 39,8%.

Očekivano trajanje života pri rođenju u 2025. u porastu je u odnosu na prethodne godine te je iznosilo 79,3 godine. Podaci za 2025. pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene bilo 82,3, a za muškarce 76,4 godine, što je razlika od 5,9 godina.

U 2025. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece porastao je za 1,3%, tj. rođeno je 410 djece više nego u 2024. Ukupan broj rođenih u 2025. iznosio je 32 600, a od toga 32 479 živorođene djece i 121 mrtvorođeno dijete.

Broj umrlih u 2025. smanjio se u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrle su 1 073 osobe ili za 2,1% manje osoba nego lani. Ukupan broj umrlih u 2025. bio je 50 007.

Stopa prirodnog prirasta u 2025. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -4,5 (-17 528 osoba).

U 2025. sklopljeno je 17 270 brakova, što je u odnosu na 2024. više za 64 braka, odnosno više za 0,4%. Istodobno su bila 5 674 pravomoćno razvedena braka, što je za 713 razvedenih brakova više, tj. za 14,4% više nego u 2024.

U 2025. iz inozemstva se doselilo 56 665 osoba, što je pad broja doseljenih od 19,5% u odnosu na prethodnu godinu. Broj odseljenih u inozemstvo u 2025. smanjio se za 3,9% u odnosu na prethodnu godinu, tj. u inozemstvo se odselilo 37 485 osoba.

Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 19 180.

← Prethodno     Sljedeće →