Obrazovne politike i raspodjelu financijskih sredstava utemeljenih na stvarnim potrebama ne bi bilo moguće kvalitetno provoditi bez raspolaganja statističkim podacima iz područja obrazovanja. Promjene u, npr. broju upisanih učenika i studenata mogu itekako biti pokazatelj demografskih trendova poput starenja stanovništva ili intenzivnijih migracija. Osim toga, spomenuti podaci bitni su i za tržište rada jer pridonose procjeni potreba i pružaju dragocjene informacije na temelju kojih bi se obrazovni programi trebali prilagoditi stvarnom stanju na tržištu rada.

Ako promatramo petogodišnje razdoblje, porastao je broj učenika koji su završili osnovnu školu, osim na kraju školske godine 2024./2025., kada je prisutan blagi pad broja učenika. Udio učenica u ukupnom broju učenika koji su završili osnovnu školu blago se smanjio, i to s 49,3% na kraju školske godine 2023./2024. na 48,3% na kraju školske godine 2024./2025.

Ukupan broj učenika i učenica koji su završili srednju školu polagano pada od 2023.

U 2025. stručni studij završila su 9 093 studenta, dok je sveučilišni studij završilo njih 22 342. Udio studentica na sveučilišnom studiju u odnosu na stručni studij bio je veći te je iznosio 61,8%.

Akademski naziv u 2025. steklo je 705 sveučilišnih specijalista, a od toga 444 žene, koje su činile 63,0% od ukupnog broja sveučilišnih specijalista. U istoj je godini akademski stupanj steklo i 800 doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti, a u ukupnom broju prevladavale su žene (57,9%).

U akademskoj godini 2025./2026. na visokim učilištima bio je zaposlen ukupno 19 471 nastavnik i suradnik u nastavi na temelju ugovora o radu ili angažiran na temelju ugovora o djelu. U akademskoj godini 2025./2026. na visokim je učilištima vrlo blago porastao broj žena nastavnica i suradnica u nastavi, i to za 0,4% u odnosu na akademsku godinu 2024./2025.

← Prethodno     Sljedeće →