* |
ispravljeni podatak |
- |
nema pojave |
... |
ne raspolaže se podatkom |
. |
podatak različit od nule, ne objavljuje se jer je procjena neprecizna |
p |
manje precizna procjena |
( ) |
manje precizan podatak |
ak. g. |
akademska godina |
BDP |
bruto domaći proizvod |
BT |
bruto volumen (bruto tonaža) |
Cefta |
Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja |
CHP |
kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije |
DWT |
bruto nosivost (broda) u tonama |
ECOICOP |
Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni |
EU |
Europska unija |
EUR |
euro |
GIG 2009. |
Glavne industrijske grupacije, verzija 2009. |
GWh |
gigavatsat |
ha |
hektar |
km |
kilometar |
km2 |
četvorni kilometar |
kW |
kilovat |
m2 |
četvorni metar |
m3 |
kubični metar |
mil. |
milijun |
mlrd. |
milijarda |
NIP |
Nomenklatura industrijskih proizvoda |
NKD 2007. |
Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. |
NN |
Narodne novine |
NPUSK |
neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
OIB |
osobni identifikacijski broj |
t |
tona |
tis. |
tisuća |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Internetske stranice: dzs.gov.hr
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Andrea Galić Nagyszombaty, načelnica Sektora za statističke metodologije, kvalitetu i odnose s korisnicima
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Milenka Primorac Čačić, načelnica Sektora poslovnih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredili: Kristijan Jurić, Maja Marković i Ana Samaržija
Urednica: Ljiljana Ostroški
Tehnička urednica: Ankica Bajzek Cesar
Lektorica: Maja Gregorić
Prevoditeljica: Neda Batinić
Grafičko oblikovanje: Sanja Huseinagić i Nino Mrša
ISSN 3044-1692
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Bruto domaći proizvod (BDP) jedan je od ključnih pokazatelja ekonomskog stanja neke države i njezina rasta, a važan je i u donošenju ekonomskih politika. Obračunava se prema tri metode ꟷ proizvodnoj, rashodnoj i dohodovnoj, a prema rashodnoj metodi BDP se dobiva kao izračun zbroja potrošnje kućanstava, potrošnje NPUSK (neprofitne ustanove koje služe kućanstvima), investicija, potrošnje države, promjene zaliha te neto izvoza.
Od 2021. uočava se kontinuirani trend realnog rasta BDP-a, a prema preliminarnim podacima, u 2023. u odnosu na 2022. realan rast BDP-a iznosio je 3,3%, što je u odnosu na prethodnu godinu nominalno više za 15,4%.
BDP po stanovniku jest omjer BDP-a (koji predstavlja veličinu gospodarstva neke zemlje) i broja stanovnika, a izračunava se radi što objektivnije usporedbe veličine gospodarstva s onima drugih zemalja. Od 2021. prisutan je kontinuirani trend rasta BDP-a po stanovniku, koji je u 2023. iznosio 20 239 eura, što je u odnosu na 2022. više za 15,4%.
Sve komponente rashodne metode obračuna BDP-a od 2021. pokazuju kontinuirani trend nominalnog rasta, osim uvoza roba i usluga. Promatrano prema pojedinačnim komponentama, potrošnja kućanstava još uvijek čini najveći postotak od ukupnog BDP-a, koji je u 2023. iznosio 56,1%, a zatim slijedi kategorija Uvoz robe i usluga, koja je u 2023. činila 54,8% od ukupnog BDP-a.
← Prethodno Sljedeće →