Umirovljenici su jedna od najranjivijih društvenih skupina, a njihov životni standard moguće je zaštititi kreiranjem socijalnih politika koje vode brigu o međugeneracijskoj solidarnosti i održivosti mirovinskog sustava, što nikako ne bi bilo moguće postići bez kvalitetnih statističkih pokazatelja. Osim što statistički podaci daju uvid u usklađivanje porasta mirovina s porastom životnih troškova i prema tome se određuje je li potrebno uvoditi dodatne mjere socijalne pomoći za umirovljenike, ti podaci upućuju i na brojne demografske promjene poput starenja stanovništva te povećanja broja umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo, što posljedično iziskuje osmišljavanje dugoročnih strategija.

Prosječna mirovina u prosincu 2023. iznosila je 491 euro, što je povećanje za 77 eura, odnosno za 18,6% u odnosu na prosječnu mirovinu isplaćenu u prosincu 2022.

U prosincu 2023. bilo je ukupno 1 225 246 korisnika mirovina, a njihov se broj u odnosu na prosinac 2022. smanjio za 2 425 korisnika, odnosno za 0,2%.

Najveći dio korisnika mirovina činili su korisnici koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, točnije njih 1 130 294, što je činilo 92,3% ukupnog broja korisnika. Zatim slijede korisnici mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, njih 71 529, što je činilo 5,8%, a potom korisnici mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, njih 16 187, odnosno 1,3% ukupnog broja korisnika. Najmanje je bilo korisnika mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, njih 7 236, što je činilo samo 0,6% ukupnog broja korisnika.

← Prethodno     Sljedeće →