Poljoprivreda je zasigurno jedan od stupova gospodarstva, a praćenje proizvodnje, cijena i prodaje daje uvid u stanje u poljoprivredi, dostupne resurse, potrebe tržišta i prilike za unaprjeđenje sektora koji je neizmjerno važan za svaku državu i njezinu samostalnu proizvodnju hrane. U tom smislu statistika poljoprivrede daje svoj doprinos u planiranju i donošenju odgovarajućih mjera potrebnih za razvoj poljoprivrede.

Ako poljoprivredu promatramo kao krvotok neke države, onda se proizvodnja žitarica često naziva i žilom kucavicom. Istaknimo da je proizvodnja pšenice u 2023. u usporedbi s proizvodnjom ostvarenom u 2022. smanjena za 13,3%. Nasuprot tomu, proizvodnja kukuruza za zrno u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećana je za 21,3%.

Stočarstvo je vitalna stavka poljoprivrednog "organizma". Broj stoke i peradi u 2023. u odnosu na prethodne godine zadržava trend smanjenja. U usporedbi s 2022. ukupan broj goveda smanjen je za 1,7%, svinja za 9,7%, ovaca za 14,2% te peradi za 1,6%.

Dostupna poljoprivredna površina osnova je za sve poljoprivredne aktivnosti. Više od polovice poljoprivredne površine u 2023. zauzimaju oranice i vrtovi, dok više od trećine čine trajni travnjaci.

Svaki poljoprivrednik, bilo da je riječ o malom OPG-u ili o velikom poljoprivrednom gospodarstvu, želi svoje proizvode plasirati na tržište. Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2023. iznosila je 1 450,8 milijuna eura, a od toga je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje iznosila 916,6 milijuna eura ili 63,2%, dok je vrijednost otkupa iznosila 534,2 milijuna eura ili 36,8%. U usporedbi s 2022. vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda pala je za 8,4%, pri čemu je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata ostala na istoj razini, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pala za 19,9%.

Unutar statistike poljoprivrede postoje i drugi ekonomski pokazatelji. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. iznosila je 2 840 milijuna eura, što je u odnosu na prethodnu godinu pad za 12,5%. Bruto dodana vrijednost u 2023. iznosila je 1 395 milijuna eura, što je u odnosu na prethodnu godinu pad za 18,8%.

Kad govorimo o statistici ovog opsežnog područja, potrebno je naglasiti da ona obuhvaća i podatke iz područja šumarstva i ribarstva, koji oboje predstavljaju veliko bogatstvo i prednost Hrvatske. Ukupna površina šumskog zemljišta u 2023. u odnosu na prethodne godine ostala je na približno istoj razini, što je vrlo pozitivna činjenica.

O važnosti očuvanja šuma i njezinih resursa nikad nije dovoljno pričati, a za potrebe ovog prikaza navodimo posljednje podatke o proizvodnji šumarskih proizvoda. Naime, unatoč tomu što je ukupna količina posječenog drva u 2023. u odnosu na prethodnu godinu smanjena za 2,7%, u proteklih nekoliko godina zadržan je trend prosječne količine posječenog drva. U usporedbi s 2022. proizvodnja ogrjevnog drva smanjena je za 1,0%, proizvodnja industrijskog drva (grubo obrađenog drva) za 4,3% te proizvodnja trupaca za 1,7%.


Ribarstvo i akvakultura

Što se tiče morskog ribarstva, u 2023. u odnosu na 2022. iskrcaj male plave ribe smanjen je za 13,0%, što je posljedica provođenja mjera upravljanja kojima je cilj postizanje održivosti ribolovnih resursa na razini Europske unije i Republike Hrvatske s obzirom na aktualne klimatske promjene i loše vremenske uvjete u razdobljima kad se obavlja ribolov.

Napomenimo i to da se najveće količine iskrcaja u Republici Hrvatskoj ostvaruju okružujućim mrežama plivaricama kojima se lovi mala plava riba (srdele i inćuni), s udjelom koji je u 2023. iznosio 88,7% od ukupnog iskrcaja, te pridnenim povlačnim mrežama koćama, s udjelom od 6,7%.1)

Morska i slatkovodna akvakultura imaju velik potencijal, ponajprije zbog važnosti koju imaju u zdravoj prehrani i činjenice da ljudska populacija na svjetskoj razini raste, a održivo upravljanje ribolovnim resursima zahtijeva restriktivne mjere i smanjivanje iskrcaja. Osim svega navedenog, smanjivanju iskrcaja također doprinose i negativne posljedice klimatskih promjena.

Morska akvakultura u Republici Hrvatskoj čini više od 86,3% ukupnog uzgoja sljedećih dominantnih vrsta: lubin i komarča (bijela riba), atlantska plavoperajna tuna (plava riba) te dagnje i kamenice (školjkaši), dok u slatkovodnom uzgoju prevladavaju šaran i kalifornijska pastrva.

1) Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava ribarstva

← Prethodno     Sljedeće →