Obrazovne politike i raspodjelu financijskih sredstava utemeljenih na stvarnim potrebama ne bi bilo moguće kvalitetno provoditi bez raspolaganja statističkim podacima iz područja obrazovanja. Promjene u, npr. broju upisanih učenika i studenata mogu itekako biti pokazatelj demografskih trendova poput starenja stanovništva ili intenzivnijih migracija. Osim toga, spomenuti podaci bitni su i za tržište rada jer pridonose procjeni potreba i pružaju dragocjene informacije na temelju kojih bi se obrazovni programi trebali prilagoditi stvarnom stanju na tržištu rada.

Ako promatramo petogodišnje razdoblje, porastao je broj učenika koji su završili osnovnu školu, osim na kraju školske godine 2020./2021., kada je zabilježen blagi pad. Udio učenica u ukupnom broju učenika koji su završili osnovnu školu postupno se povećavao, i to s 48,5% na kraju školske godine 2017./2018. na 48,9% na kraju školske godine 2022./2023.

Broj učenika i učenica koji su završili srednju školu u posljednje je dvije godine bio u porastu. Međutim, udio učenica u ukupnom broju učenika koji su završili srednju školu bio je u padu u posljednjih pet godina, s tim da je taj pad udjela bio ublažen u posljednje dvije godine.

U 2023. stručni studij završilo je 9 266 studenata, dok je sveučilišni studij završilo njih 22 314. Udio studentica na sveučilišnom studiju u odnosu na stručni studij bio je veći te je iznosio 64,5%.

Akademski naziv u 2023. steklo je 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene, koje su činile 65,0% ukupnog broja sveučilišnih specijalista. U istoj godini akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a u ukupnom broju prevladavale su žene (56,3%).

U akademskoj godini 2023./2024. na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18 647 nastavnika i suradnika u nastavi na temelju ugovora o radu ili angažirano na temelju ugovora o djelu. Ako promatramo spolnu raspodjelu prema zvanjima, udio žena u odnosu na udio muškaraca bio je veći samo u znanstveno-nastavnim zvanjima.

← Prethodno     Sljedeće →