Godišnji demografski statistički podaci ključni su za proučavanje i definiranje širokog spektra politika, a posebno za provedbu socijalnih i gospodarskih mjera na nacionalnoj i regionalnoj razini. Nužni su za izradu niza pokazatelja, važna su podloga nositeljima društvene i gospodarske aktivnosti pri kreiranju makroekonomskih politika te čine temeljnu odrednicu sadašnjega i budućega društvenoga, gospodarskoga i demografskog razvoja.

Prema popisima stanovništva, broj stanovnika u razdoblju od 1971. do 2021. bio je u porastu do 1991. Podaci sljedećih triju popisa prikazuju pad broja stanovnika, a u 2021. bio je najmanji i iznosio je 3 871 833. Isto se odnosi i na broj obitelji. Prema Popisu 2021., zabilježen je najmanji broj obitelji (1 104 395). Uspoređujući strukturu kućanstava u popisima od 1971. do 2021., uočava se konstantan pad veličine kućanstva (prosječnog broja članova kućanstva), npr. u 1971. u jednom su kućanstvu prosječno živjele 3,4 osobe, a u 2021. bilo ih je 2,7.

Podaci popisa stanovništva pokazuju kontinuirano starenje stanovništva. Prema Popisu 1971., prosječna starost ukupnog stanovništva iznosila je 34,0 godina (za muškarce 32,4 godine, a za žene 35,5 godina), dok je prema Popisu 2021. prosječna starost ukupnog stanovništva iznosila 44,3 godine (za muškarce 42,6 godina, a za žene 46,0 godina), što stanovništvo Hrvatske svrstava među najstarije u Europi.

Bitno je napomenuti da podaci Popisa 2011. i Popisa 2021. nisu neposredno metodološki usporedivi s podacima iz prethodnih popisa.

Prema procjeni stanovništva sredinom godine, broj stanovnika kontinuirano pada od 2019. do 2022., dok je u 2023. u odnosu na prethodnu godinu porastao za 0,1%.

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 51,6%, a udio muškaraca iznosio je 48,4%. Udio mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske iznosio je 19,1%, dok je udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosio 22,9%. Udio fertilnoga kontingenta (15 - 49 godina) u ukupnome ženskom stanovništvu u 2023. iznosio je 39,8%.

Očekivano trajanje života pri rođenju u 2023. u porastu je u odnosu na prethodne godine te je iznosilo 78,6 godina. Podaci za 2023. pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene bilo 81,7, a za muškarce 75,4 godine, što je razlika od 6,3 godine.

U 2023. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 5,1%, tj. rođeno je 1 713 djece manje nego u 2022. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32 325 djece, od toga 32 170 živorođene i 155 mrtvorođene.

Broj umrlih osoba u 2023. smanjen je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrle su 5 704 osobe ili za 10,0% manje osoba nego u prethodnoj godini. Ukupan broj umrlih osoba u 2023. bio je 51 275.

Stopa prirodnog prirasta u 2023. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,0 (-19 105 osoba).

U 2023. sklopljeno je 17 306 brakova, što je u odnosu na 2022. manje za 768 brakova, odnosno manje za 4,2%. Istodobno je bilo 4 407 pravomoćno razvedenih brakova, što je za 401 razvedeni brak manje, tj. za 8,3% manje nego u 2022.

U 2023. iz inozemstva se doselilo 69 396 osoba, što je porast broja doseljenih osoba od 19,7% u odnosu na prethodnu godinu. Broj odseljenih osoba u inozemstvo u 2023. smanjio se za 15,3% u odnosu na prethodnu godinu, tj. u inozemstvo se odselilo 39 218 osoba.

Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 30 178.

← Prethodno     Sljedeće →