Robna razmjena s inozemstvom jedan je od ključnih pokazatelja gospodarskog stanja neke zemlje koji daje uvid u dinamiku međunarodne trgovine te strukturu potrošnje i proizvodnje. Podaci iz ovoga statističkog područja pružaju platformu za analizu konkurentnosti gospodarstva i utjecaja međunarodnih kretanja na domaću ekonomiju, a proizvodnom sektoru daju koristan uvid u potrošačke trendove na globalnoj razini.
Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2023. iznosio je 22,9 milijardi eura, što je u usporedbi s 2022. manje za 1,2 milijarde eura, odnosno za 5,0%.
U istom je razdoblju ukupan uvoz iznosio 39,6 milijardi eura i vrijednost mu se smanjila za 2,3 milijarde eura, odnosno za 5,4% u usporedbi s 2022.
Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2023. iznosio je 16,7 milijardi eura te se u odnosu na 2022. smanjio za 5,9%, odnosno za milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. iznosila je 57,8%, dok je u 2022. iznosila 57,6%.
Najvažnije tržište za Republiku Hrvatsku bilo je područje EU-a jer je robna razmjena s državama članicama EU-a u 2023. činila 67,9% ukupnog izvoza, koji se u odnosu na godinu prije smanjio za 6,3%. Italija je zemlja partner u koju je izvezeno gotovo najviše robe u 2023., s udjelom od 12,2% ukupnog izvoza te s padom za 5,2% u odnosu na prethodnu godinu.
Uvoz iz drugih država članica EU-a u 2023. činio je 76,9% ukupnog uvoza i porastao je za 2,9% u odnosu na 2022. Iz Njemačke je u 2023. uvezeno gotovo najviše robe, s udjelom u ukupnom uvozu od 14,3%, a u odnosu na 2022. uvoz je porastao za 8,3%.
U 2023. robna razmjena s trećim zemljama činila je 32,1% ukupnog izvoza, koji je u usporedbi s 2022. smanjen za 2,3%, dok je robna razmjena s trećim zemljama činila 23,1% ukupnog uvoza, koji je pao za 25,4% u usporedbi s 2022.