* |
ispravljeni podatak |
- |
nema pojave |
... |
ne raspolaže se podatkom |
. |
podatak različit od nule, ne objavljuje se jer je procjena neprecizna |
p |
manje precizna procjena |
( ) |
manje precizan podatak |
ak. g. |
akademska godina |
BDP |
bruto domaći proizvod |
BT |
bruto volumen (bruto tonaža) |
Cefta |
Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja |
CHP |
kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije |
DWT |
bruto nosivost (broda) u tonama |
ECOICOP |
Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni |
EU |
Europska unija |
EUR |
euro |
GIG 2009. |
Glavne industrijske grupacije, verzija 2009. |
GWh |
gigavatsat |
ha |
hektar |
km |
kilometar |
km2 |
četvorni kilometar |
kW |
kilovat |
m2 |
četvorni metar |
m3 |
kubični metar |
mil. |
milijun |
mlrd. |
milijarda |
NIP |
Nomenklatura industrijskih proizvoda |
NKD 2007. |
Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007. |
NN |
Narodne novine |
NPUSK |
neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
OIB |
osobni identifikacijski broj |
t |
tona |
tis. |
tisuća |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Internetske stranice: dzs.gov.hr
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Andrea Galić Nagyszombaty, načelnica Sektora za statističke metodologije, kvalitetu i odnose s korisnicima
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Milenka Primorac Čačić, načelnica Sektora poslovnih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredili: Kristijan Jurić, Maja Marković i Ana Samaržija
Urednica: Ljiljana Ostroški
Tehnička urednica: Ankica Bajzek Cesar
Lektorica: Maja Gregorić
Prevoditeljica: Neda Batinić
Grafičko oblikovanje: Sanja Huseinagić i Nino Mrša
ISSN 3044-1692
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Praćenje broja zdravstvenih osiguranika i učestalosti korištenja pojedinih zdravstvenih usluga omogućuje bolju raspodjelu resursa i pomaže pri kreiranju zdravstvenih politika i strategija. S pomoću statističkih podataka iz područja zdravstvenog osiguranja mogu se prepoznati potencijalni problemi u zdravstvenom sustavu i njegovi nedostaci te se na temelju tih podataka mogu donositi odluke usmjerene na uspostavljanje održivoga i učinkovitog sustava zdravstvene skrbi.
Ako promatramo podatke od 2019. naovamo, i u 2023. se nastavlja trend smanjenja ukupnog broja zdravstvenih osiguranika. Iznimka je bila 2022., kad se broj osiguranika zadržao na istoj razini kao i u 2021. No, unutar navedenog ukupnog smanjenja broja osiguranika zdravstvenog osiguranja povećan je broj pojedinih kategorija. Točnije, u 2023. u odnosu na 2022. broj aktivnih radnika porastao je za 2,9%, i to ponajviše zahvaljujući širenju tržišta rada i zapošljavanju stranih državljana.
Broj zdravstveno osiguranih umirovljenika pada od 2019., no najveći razlog tomu više nije pojačana stopa smrtnosti osoba starijih od 65 godina, kao što je to bio slučaj u razdoblju od 2019. do 2022., nego sve veće uključivanje umirovljenika na tržište rada i njihovo zapošljavanje na četiri sata dnevno, pri čemu zadržavaju svoj status umirovljenika u mirovinskom osiguranju, dok su unutar zdravstvenog osiguranja iskazani u kategoriji aktivnih radnika.
U 2023. na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 33/23.), kojim se osobe izvan sustava rada obvezuju na osobno reguliranje svog statusa u svakom tromjesečju, što doprinosi konsolidaciji i ažuriranom praćenju broja osiguranika nezaposlenih osoba te ukupnog broja osiguranika. Broj ostalih osiguranika u odnosu na 2022. smanjen je za 4,4%.
Što se pak recepata za lijekove tiče, u 2023. ih je izdana gotovo 71 milijun, a ako promatramo razdoblje od 2019. naovamo, u navedenom je petogodišnjem razdoblju porastao broj izdanih recepata, osim u 2020., kada je njihov broj bio blago smanjen, i to za samo 0,3% u odnosu na prethodnu godinu.
← Prethodno Sljedeće →